Novi sporazum između Njemačke i Litvanije dovešće do prvog stalnog inostranog raspoređivanja njemačkih trupa nakon Drugog svjetskog rata, prenosi Indeks.

Njemački vojnici će biti tačno na liniji vatre ako Kremlj ikada pokrene napad na teritoriju NATO. Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus boravio je juče u Vilnjusu, kako bi potpisao sporazum sa svojim litvanskim kolegom Arvidasom Anušauskasom, kojim se utvrđuju uslovi pod kojima će 4.800 njemačkih vojnika i 200 civila biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji, piše Politiko.

“S ovom brigadom spremnom za rat, preuzimamo odgovornost vođstva ovdje u savezu i na istočnom krilu NATO. Brzina projekta jasno pokazuje da je Njemačka razumjela novu bezbjednosnu stvarnost”, istakao je Pistorijus. Rat u Ukrajini preokrenuo je vojno razmišljanje u Berlinu, prisiljavajući generale i političare da se kreću neuobičajenom brzinom.

Puna brigada do 2027.

Jedna od jedinica koje čine novu brigadu je i Pancer bataljon 203 iz Augustdorfa u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Riječ je o oklopnoj jedinici koja je predala Ukrajini sve svoje tenkove Leopard 2 i čeka novoizgrađene zamjene. Pistorijus je najavio da će novoizgrađeni tenkovi biti isporučeni direktno u Litvaniju.

Roderih Kajsveter, političar iz opozicionih Hrišćanskih demokrata i penzionisani pukovnik u Bundesveru s 27 godina radnog staža, upozorio je da brigada iz Litvanije bez odgovarajućeg dugoročnog plana finansiranja – neće biti spremna ni za odbranu -.

Ajlin Matle, saradnica u Njemačkom savjetu za spoljne odnose, zabrinuta je da bi Pancer bataljon 203 mogao da bude poslan u Litvaniju – bez njihovog glavnog borbenog sistema -. Inače, odluka o raspoređivanju trupa dolazi u trenutku kada njemačkoj ekonomiji ne ide pretjerano dobro.

Pistorijus je rekao da održavanje jedinice poput one koja je poslata u Litvaniju mjesečno košta između 25 i 30 miliona eura u Njemačkoj. Prvi elementi biće raspoređeni u Litvaniji sledeće godine, a puna brigada trebalo bi da bude postavljena do 2027.

Litvanija će izgraditi infrastrukturu za baze, trošeći oko 0,3 posto svog BDP-a sledećih godina, naveo je Lorinas Kasčijunas, čelnik odbora za nacionalnu bezbjednost i odbranu litvanskog parlamenta. Za sada se Bundesver barem djelimično može osloniti na jednokratni poseban fond od 100 milijardi eura za dopunu redovnog proračuna za odbranu.

Ipak, Kajzveter se boji da će novac “presušiti” prije nego što se očekivalo zbog inflacije koja je izjedala fond.

“Moraćemo da razjasnimo od 2027, kada se posebni fond potroši, kako će se postići dva posto (ciljana potrošnja NATO). Održivost je odlučujući faktor, ako želimo da ostanemo sposobni za odvraćanje i odbranu za nekoliko godina, što moramo biti”, poručio je Pistorijus.

“Projekt svetionika”

No bez obzira na brige oko opreme i novca, Berlin je predan raspoređivanju, koje njemačka vlada naziva “projektom svetionika”, signalizirajući svoju spremnost da zaštiti saveznike u NATO i transformiše Bundesver u snagu “spremnu za rat”.

“Istočno krilo sada se pomaklo na istok i dužnost Njemačke je da ga zaštiti”, tvrdi Pistorijus.

Trenutno raspoređivanje Njemačke u Litvaniji predstavljaće jednu od osam rotacijskih borbenih grupa pojačane prednje prisutnosti koje je NATO postavio u zemljama duž njegove istočne granice. Njemačka će dati glavninu vojnika raspoređenih u Litvaniji, a Belgija, Češka, Luksemburg, Holandija, Norveška i SAD takođe daju svoje trupe.

Nova jedinica biće smještena na dvje lokacije – Rukla u blizini Kaunasa i Ridninkai kod glavnog grada Vilnjusa. Njemačke jedinice će se nalaziti vrlo blizu Prevlake Suvałki, uske tačke koja povezuje rusku eksklavu Kalinjingrad i njenog bliskog saveznika Bjelorusiju.

Zapadni vojni planeri vjeruju da bi Prevlaka vjerovatno mogla biti jedna od prvih meta Rusije, ako Vladimir Putin odluči pokrenuti sukob s NATO-om.

“Treba da očekujemo ne samo dobre, nego i najgore scenarije. Dakle, moramo biti spremni… Rusija ostaje glavna pretnja nama i NATO-u”, zaključio je litvanski ministar Anušauskas, prenosi Indeks.