Odluku o zapljeni donio je Okružni sud Nord-Troms i Senja 31. avgusta. Brodu, koji je u vlasništvu Ruske Federacije i koristi se i za komercijalna ekspedicijska krstarenja, zabranjeno je da napusti luku Barentsburg.
Spor zbog imovine na Krimu
Spor datira iz 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i preuzela imovinu Naftogaza i povezanih kompanija, uključujući gasna polja, gasovode i drugu energetsku infrastrukturu. Ukrajinska kompanija je nakon toga pokrenula međunarodni arbitražni postupak.
Tribunal u Hagu je 2023. godine naložio Rusiji da Naftogazu i povezanim kompanijama isplati oko 4,22 milijarde dolara, uz kamate i troškove postupka. Moskva do danas nije izvršila tu obavezu.
Naftogaz traži rusku imovinu širom svijeta
Naftogaz je potom pokrenuo postupke u više država kako bi pronašao i zaplijenio rusku komercijalnu imovinu radi naplate potraživanja. Arbitražna odluka ranije je priznata kao izvršna i u Norveškoj.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Naftogaza Sergij Fedorenko ocijenio je zapljenu broda kao još jedan važan korak ka „obnavljanju pravde“.
On je poručio da Rusija ne može izbjeći odgovornost jednostavnim odbijanjem da izvrši međunarodnu arbitražnu odluku.
Rusija je oštro reagovala na potez norveških vlasti. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova zapljenu je nazvalo „piraterijom“, dok su ruski zvaničnici najavili da će odluku osporavati pred sudom.
Preporučeno
Norveške vlasti u međuvremenu su zadužene da spriječe pomjeranje broda iz Barentsburga, dok se pitanje putnika koji su se nalazili na brodu rješava odvojeno.















