Video
Zvanična agenda sastanka Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija javnosti još nije poznata. I dok srpska strana očekuje da se razgovora o problemu sa ličnim kartama i preregistraciji vozila sa srpskim tablicama, što je umalo dovelo do nasilja na Kosovu, Kurti je u izjavi za medije naveo da je to za prištinsku vlast gotova stvar.
Kako saznaje “Nova S”, u Briselu bi na dnevnom redu, međutim, moglo da bude potpisivanje deklaracije o rješavanju nestalih i to bi trebalo da bude predstavljeno kao veliki iskorak u odnosima dvije strane.
“Tom deklaracijom bi se dala podrška procesu da se nestala lica pronađu i njihove sudbine riješe. Taj dokument bi trebalo da potpišu Kurti i Vučić i to bi trebalo da odjeknu u javnosti. Tekst je završen i čeka se trenutak da bude potpisan”, kaže izvor tog medija.
On navodi da bi na jesen trebalo da bude riješavano pitanje imovine i povratka.
Da se o potpisivanju deklaracije o nestalima razgovaralo u nekoliko ranijih rundi dijaloga u Briselu, kaže za “Novu” Veljko Odalović, predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica. On kaže da je tekst deklaracije u dobroj mjeri bio usaglašen, ali i da je Priština imala neke zahtjeve.
“Da li će to biti potpisano, ja stvarno ne znam. Realno, blizu je. Riječ je zapravo o jednoj izjavi predsjednika predsjednika Vučića i Kurtija o cijelom procesu rada traženja nestalih, mehanizmu i podršci tom procesu”, navodi Odalović.
On navodi da je potpisivanje te deklaracije važan čin “jer to govori o odgovornom odnosu prema jednom teškom problemu i nasljeđu sukoba koji su bili”.
“Proces nam je trenutno u zastoju i krizi zbog jednostranih Kurtijevih odluka. Dobro bi bilo da taj problem bude prevaziđen. Što se tiče Srbije i naše strane apsolutno postoji spremnost i otvorenost. Oni koji su blokirali proces i prave problem to je Priština, ali ako bi se našao zajednički jezik i zajednička izjava to bi bila dobra stvar u cijelom ovom procesu”, kaže Odalović.
Sa prostora Kosova i Metohije u ovom trenutku vodi se 1.621 osoba kao nestala. Od tog broja, po zahtjevu porodica kod srpske radne grupe evidentirano je 570 nestalih. Odalović kaže da (osim Srba) među njima ima i Albanaca, Roma i drugih nacionalnosti koji su se prijavili. Ostalih oko 1.000 osoba koje se vode kao nestali na KiM su kosovski Albanci koje vodi Priština na svojoj evidenciji.
Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, kaže za “Novu” da porodice oko 1.600 nestalih na prostoru Kosova i dalje čekaju i da je užasno važno i za Srbiju i za KiM da se završi ta priča.
Preporučeno
“Jer kada se završi priča o nestalima tu onda možemo da pričamo za odgovornima, kako bi smo naša dva društva očistili od tih odgovornih koji se i dalje nalaze po našim bezbjednosnim službama i šire”, zaključuje Beširi.
