Sastanak, održan 19. maja u Londonu, organizovan je u trenutku kada jedan od najistaknutijih zagovornika Brexita, Najdžel Faraž, i njegova populistička Reformistička partija Ujedinjenog Kraljevstva bilježe značajnu podršku u pojedinim anketama javnog mnjenja u Britaniji.
Na kraju sastanka, dvije strane su se usaglasile oko tri dokumenta: takozvanog „zajedničkog razumijevanja“, zajedničke izjave i Partnerstva za bezbjednost i odbranu (Security and Defense Partnership – SDP).Iako je među diplomatama i u medijima uoči sastanka najviše pažnje posvećeno osjetljivim temama poput pristupa britanskim ribolovnim vodama za brodove iz EU i poljoprivrednim proizvodima iz Velike Britanije na tržištu EU, jedan od ključnih aspekata novog partnerstva jeste intenzivnije usklađivanje vanjske politike.
Zajednička prijetnja – Rusija – jasno je istaknuta u usvojenim dokumentima. U dokumentu SDP-a navodi se da se „Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo suočavaju sa nestabilnim i sve izazovnijim bezbjednosnim okruženjem u Evropi i širem susjedstvu, što pokazuje ničim izazvana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu.
Rusija pokušava da silom i jednostrano promijeni međunarodno priznate granice Ukrajine i bezbjednosni poredak u Evropi“, navodi se u dokumentu.
SDP predviđa jaču diplomatsku saradnju Londona i Brisela, uključujući prisustvo britanskog ministra vanjskih poslova i drugih diplomata na brojnim sastancima i radnim tijelima Evropske unije.
Potpisivanje ovog dokumenta otvara i mogućnost za učešće britanskih odbrambenih kompanija u novom evropskom fondu za naoružanje vrijednom 150 milijardi eura.
Zajednička izjava, takođe potpisana u Londonu, pruža jasnije smjernice o budućim koracima u pogledu podrške Ukrajini i odgovora na politike Kremlja.
Iako nije direktno navedeno, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU djeluju kao da odbacuju mogućnost da bi eventualna nova administracija u SAD mogla biti spremna da ublaži sankcije Rusiji ili da insistira na ustupcima Ukrajine u cilju postizanja mira.
U izjavi se navodi: „Ostajemo spremni da nastavimo vršiti pritisak na Rusiju, uključujući i dodatne sankcije, mjere za sprječavanje zaobilaženja sankcija, sektorske mjere, ograničenja cijena nafte, kao i da ruska suverena sredstva ostanu zamrznuta dok Rusija ne okonča svoj agresorski rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi pričinjenu štetu.“
Ministri vanjskih poslova zemalja EU 20. maja dogovorili su još jedan paket sankcija Rusiji, a razmatraju se i dodatne mjere u slučaju da Moskva ne bude konstruktivno sarađivala sa Kijevom u pogledu primirja ili mirovnih pregovora. Ove mjere biće koordinisane sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Dokument jasno poručuje da se ne priznaje ruska aneksija okupiranih ukrajinskih teritorija: „Tijesno sarađujemo kako bismo osigurali sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji garantuje nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.“
Kao svojevrstan odgovor na odluku SAD da ne podrži formiranje novog specijalnog tribunala, u zajedničkom saopštenju EU i UK se ističe: „Posvećeni smo obezbjeđivanju pune odgovornosti za ratne zločine i druge teške zločine povezane sa ruskom agresijom, uključujući i osnivanje Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine.“
Preporučeno
Osim pitanja Ukrajine, tekst ne donosi značajne novosti u pogledu drugih oblasti vanjske politike, ali izražava podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Moldavije, te obećava da će, kroz koordinisane napore, biti očuvani bezbjednost, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i unaprijeđen dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU.
Video