Video
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Tramp sreli u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini, podsjeća Index.hr.
Zelenski ide u Vašington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sjutra putuje u Vašington kako bi s Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata koji je Putin započeo u februaru 2022.
Tramp je rekao da na samitu nije postignut prekid vatre kojem se nadao, ali je u intervjuu za Fox News izjavio da je s Putinom razgovarao o predaji teritorija i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, te da su se „u velikoj mjeri složili“.
„Mislim da smo veoma blizu dogovora“, rekao je Tramp, dodajući: „Ukrajina mora da se složi. Možda će reći ‘ne’.“
Prema dva izvora, Putinova ponuda se trenutno zasniva na razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih lidera, ali nije jasno da li je to početni stav ili gotovo konačna ponuda. Tramp je obavijestio Zelenskog i evropske lidere o razgovoru održanom u subotu.
Ukrajinska teritorija za mir
Putinova vizija dogovora isključuje prekid vatre prije nego što se postigne sveobuhvatni sporazum, što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se potpuno povukla iz Donjecka i Luganska, a zauzvrat bi Rusija pristala da zamrzne linije fronta u južnim regionima Herson i Zaporožje, tvrde izvori.
Kijev je ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gdje su ukrajinske snage dobro utvrđene i gdje grad služi kao ključna odbrambena barijera.
Rusija bi vratila djelove Harkova i Sumija
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna da vrati relativno male djelove teritorije koje drži u sjevernoj Sumi i sjeveroistočnom Harkovu – ukupno oko 440 kvadratnih kilometara. Za poređenje, Ukrajina kontroliše oko 6.600 kvadratnih kilometara Donbasa, koji obuhvata Donjeck i Lugansk i koji Rusija smatra svojom teritorijom.
Putin bi, prema navodima, takođe tražio makar formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno da li bi ovo priznanje trebalo da dođe samo od SAD ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
Sankcije, NATO i bezbjednosne garancije
Moskva očekuje i da će barem dio sankcija biti ukinut. Izvori nijesu mogli da potvrde da li se to odnosi na američke ili evropske mjere.
Putin bi, kažu, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju bezbjednosnih garancija. Tramp je u subotu evropskim liderima pomenuo mogućnost „Člana 5 van NATO-a“ – garanciju po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Pridruživanje NATO-u je strateški cilj Ukrajine, zapisan u njenom ustavu.
Jezik i Ruska pravoslavna crkva
Prema izvorima, Rusija bi takođe zahtijevala zvanični status ruskog jezika u djelovima ili na cijeloj teritoriji Ukrajine, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.
Preporučeno
Ukrajinske službe bezbjednosti optužuju crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskoj agresiji širenjem propagande i skrivanjem špijuna, što crkva poriče, navodeći da je prekinula veze s Moskvom. Ukrajina je usvojila zakon kojim se zabranjuju vjerske organizacije povezane s Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.
