“Vjekovi podjela i razdora natjerali su nas, čak i nevoljno, da prihvatimo neprijateljstvo i predrasude jednih prema drugima, što su predubjeđenja često zasnovana na oskudnim i iskrivljenim informacijama”, naveo je papa.

Arhijereji Kiparske pravoslavne crkve žele da ojačaju veze sa Svetom stolicom jer se manjinske hrišćanske zajednice u obližnjim zemljama osjećaju ugroženo. Nakon turske invazije 1974. godine, oko 170.000 hrišćana je pobjeglo sa sjevera Kipra na kom sad žive uglavnom Turci, a uništene su crkve, manastiri i druga obilježja hrišćanstva.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

Uhapšen Izet Draga, član UO MORSKOG DOBRA i funkcioner ALBANSKOG FORUMA

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

Direktor Uprave za saobraćaj podnio ostavku

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

PARLAMENTARNA VEĆINA IZGLASALA REKONSTRUKCIJU VLADE: Borovinić Bojović potpredsjednica, Zečević, Jojić i Vučurović novi ministri

Uništavanje hrišćanskih vjerskih objekata bilo je među ključnim temama razgovora arhiepiskopa Hrizostoma i pape Franje. Kiprani se nadaju da bi papa, kao uticajna ličnost, mogao da pomogne oživljavanju pregovora o ponovnom ujedinjenju Kipra i da pomogne da se povrate opljačkana vjerska umetnička dela, uključujući ikone, freske i mozaike. Po dolasku juče, Franja je pozvao kiparske Grke i Turke da nastave pregovore, rekavši da prijetnje i demonstracija sile samo produgljuju razdor koji traje skoro pola vijeka.