Video
Dušan Spasojević sa beogradskog Fakulteta političkih nauka i Naim Leo Beširi iz nevladinog Instituta za evropske poslove ukazuju na neočekivano visok rezultat Socijalističke partije Srbije (dosadašnje članice vladajuće koalicije), kao i na ulazak u parlament tri stranke krajnje desnice (NADA, Dveri i Zavetnici).
Najjača opoziciona snaga u Skupštini biće široka koalicija centra “Ujedinjeni za pobjedu Srbije”, a u parlament ulazi i zeleno-lijeva koalicija “Moramo”.
Glasovi na lokalnim izborima u Beogradu još se broje, a i SNS i opozicija najavljuju da postoji mogućnost da formiraju većinu u gradskom parlamentu.
RSE: Da li su rezultati Srpske napredne stranke i njenog lidera Aleksandra Vučića bili očekivani?
Spasojević: Vučić je odnio pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora, naprednjaci imaju dovoljno mandata da su prvi u redu za formiranje parlamentarne većine, mogu da računaju na stranke nacionalnih manjina i sa socijalistima bi imali zaista stabilnu većinu.
Što se tiče opozicionih grupa, čini mi se da su i oni prošli kako su pokazivali rezultati istraživanja javnog mnjenja. Sve je bilo u granicama očekivanog, sa jednim iznenađenjem u smislu dobrog rezultata socijalista koji su na neki način pokvarili tu zamišljenu dinamiku između stranaka. Ulazak čak tri liste krajnje desnice čini ih nekom vrstom dodatnih pobjednika ovih izbora.
Beširi: Većina rezultata predstavlja sliku i priliku činjenice da vladajuća većina nije otrgla uticaj na medije i kontrolisanje narativa u društvu što dovodi do apsolutne i vrlo lake pobjede predsjednika Vučića i njegove stranke.
Osim rezultata Socijalističke partije Srbije (SPS) na republičkom nivou. Uprkos činjenici da je predsjednik Vučić proveo dobre dvije godine da snizi uticaj SPS-a u političkom životu, to mu očigledno nije uspjelo, što znači da je ruski uticaj u Srbiji, kojem je SPS itekako podložan, i dalje više nego prisutan.
Nastavak ‘braka’ naprednjaka i socijalista
RSE: Da li očekujete da će Vučić formirati Vladu sa dosadašnjim koalicionim partnerima (SPS) i kome se predsjednik obraćao kada je u poruci po objavljivanju rezultata rekao da “neće formirati vlast sa onima koji su na neodgovoran način zloupotrijebili navijačko raspoloženje građana”? To je poručio u kontekstu rata u Ukrajini koji je, kako je naveo, imao ogroman uticaj na izborne rezultate.
Spasojević: Najlogičnije je očekivati vladu kakvu smo imali i do sada, vladu naprednjaka i socijalista. Ta poruka u kontekstu ukrajinske krize se pretpostavljam odnosi na Ivicu Dačića (lider SPS-a), ali mi se to čini više kao priprema za pregovore jer bi odbacivanje socijalista ipak ojačalo opozicione blokove na jedan način koji naprednjacima ne treba. Čini mi se da su socijalisti jeftin i stabilan partner, čak iako će sa njima imati mali spoljnopolitički problem. Ali djeluje mi da će taj brak nastaviti da postoji.
Beširi: Ako nam je predsjednik time poručio da u budućoj vladi neće biti SPS, nisam siguran da bi to bilo pametno za vladajuću većinu jer je SPS više puta pokazao da mu je lako da pređe na drugu stranu. Ukoliko vidimo da SPS nije u vladi, to znači da se vjerovatno bliže i sankcije Rusiji.
Ne vidim u ovom trenutku bilo šta što bi podstaklo na takav zaokret. Takav zaokret od Rusije, još jedno istorijsko ‘njet’ Moskvi, bi značilo dramatičan pad podrške SNS-u.
Ono što je u ovom trenutku gotovo sigurno, da će se njegova praksa nastaviti, da do posljednjeg dana zakonskog roka za formiranje vlade ona neće biti formirana. Na taj način će čekati da vidi da se riješi pitanje Ukrajine, da se možda rat završi u međuvremenu, da ne mora da uvodi sankcije Rusiji, ali vjerujte da će u Briselu na to gledati vrlo neblagonaklono.
‘Pomjeranje Srbije udesno’
RSE: U parlament, prema preliminarnim rezultatima, ulaze tri stranke krajnje desnice. Šta je dovelo do njihovog izbornog uspjeha i kako tumačite Vučićevo upozorenje da se “Srbija dramatično pomjerila udesno”?
Spasojević: To se desilo zato što je cenzus smanjen na tri posto i sad smo došli u situaciju koja je potpuno suprotna onoj iz 2014. godine – da su sada mnogi ušli u parlament, naspram tadašnjih rezultata kad nije ušao niko. Tako da nije došlo baš do nekog radikalnog pomjeranja. Dobili smo jedan broj desnih stranaka u parlamentu, gdje im je na kraju krajeva i mjesto.
U tom ideološkom kontekstu mi je mnogo važnije pitanje kako je izgledala kampanja koalicije “Ujedinjenih za pobedu Srbije”, koja je bila vrlo centristička, pa čak usmjerena i ka desnici. I to je, čini se, veći problem. Dakle, odustvo neke jasnije proevropske, liberalne građanske opcije, nego pojavljivanje krajnje desnice ili desnog centra, kako god da definišemo DSS (koalicija NADA).
Beširi: Oni svakako neće činiti većinu u parlamentu, niti će uticati nešto drastično na republičkom nivou, ali će to biti ti “zli jezici” u parlamentu i Srbija će biti jedina država na Zapadnom Balkanu koja u parlamentu ima ne jednu, ne dvije, nego tri anti EU stranke, što za jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU može samo stvarati probleme.
Njihovo prisustvo u parlamentu će zaoštriti odnose, ne samo prema EU i NATO savezu, već i prema regionu, Albancima, Bošnjacima, svemu onome što te desne stranke predstavljaju. Oni su pokupili glasove nekadašnje Srpske radikalne stranke (haškog osuđenika Vojislava Šešelja, koja nije prešla cenzus).
Zeleno-lijeva snaga u parlamentu
RSE: Sa druge strane, kao nova parlamentarna snaga je poslije ovih izbora izašla zeleno-lijeva koalicija “Moramo”.
Spasojević: Očekivalo se da oni pređu cenzus, čak, prema nekim istraživanjima, su možda očekivali da dobiju neki procenat više. To će sad biti jedna drugačija i zanimljiva priča koja će proširiti ideološki spektar našeg parlamenta i učiniti ga zanimljivim. Na nivou Beograda će to biti i nešto više procenata, tako da će to biti još jedan element buduće opozicione scene koja tek treba da se konsoliduje. Da podsjetim, izgubili smo dvije godine zbog bojkota, tako da smo sad tamo gdje je opozicija mogla da bude 2020. godine.
Beširi: Ono što je opasnost kod takvih koalicija udruženja građana, ukoliko oni brzo to ne materijalizuju, odnosno ne formiraju političku stranku, svoje organe, i uspostavljanje podružnica širom Srbije, njihova popularnost može vrlo brzo u budućnosti nestati. Zbog činjenice da će tradicionalne stranke sigurno to polako uvoditi u svoje programe, vidjevši da postoji određen broj birača koji želi da glasa za zelenu agendu.
Kako je glasao Beograd?
RSE: Preliminarni rezultati pokazuju da su naprednjaci dobili najviše glasova na lokalnim izborima u Beogradu. Ipak, opozicione stranke poručuju da ima šanse da formiraju vlast, da li je to moguće?
Beširi: Šansa da Beograd bude u rukama opozicije je postojala samo i isključivo ukoliko bi SPS bio ispod cenzusa. Pošto se to očigledno nije dogodilo i bilo je vrlo nerealno očekivati, takođe je nerealno očekivati da opozicija može da formira vlast. Ukoliko se ipak napravi neka računica da opozicija može formirati vlast zajedno sa DSS-om, zaista ne postoji ništa što bi opozicija mogla da ponudi DSS-u što Vučić ne bi mogao da utrostruči.
Spasojević: Čini mi se da mnogo toga treba da se promijeni, pa da opozicija ima neku šansu da formira vlast. Mislim da je ključna stvar to što imamo tri desne liste kojima su naprednjaci bliži i oni nemaju razloga da sad mijenjaju stranu.
Preporučeno
To će moći da urade na nekim narednim izborima ako “Ujedinjeni za pobjedu Srbije” ili “Moramo” narastu do te mjere da mogu da razmišljaju o formiranju vlasti. Čini mi se da je tu možda najveći izborni neuspjeh tih grupa. One su uzele 31-32 posto, a očekivalo se da uzmu nešto više i onda bi imali veće šanse.
