Na prijedlog vlade, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je ukaz o raspuštanju skupštine i raspisao parlamentarne izbore za 25. oktobar.

„Želimo demokratsku utakmicu. Vjerujem da ćemo poslije izbora izaći iz krize.

„Sa radošću ću da prihvatim svaki demokratski rezultat, čestitati protivnicima ako pobijede, neću se ljutiti ako oni ne čestitaju, navikao sam”, rekao je Vučić u televizijskom obraćanju.

„Glas Boga i odluka naroda mora da se poštuje”, poručio je.

Vučić je ranije najavio da će poslije parlamentarnih biti održani i predsjednički izbori.

Njegov drugi petogodišnji predsjednički mandat ističe 2027. godine, ali je rekao da će uskoro podnijeti ostavku i da će predsjednički izbori biti održani u decembru ili januaru, najkasnije početkom februara.

Vučić je dobio podršku unutar vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kao i nekih koalicionih partnera, da bude nosilac liste na predstojećim izborima i da potom, ako dobiju povjerenje birača, on predvodi novu vladu, što bi bio njegov treći premijerski mandat, piše BBC News na srpskom.

Biće ovo šesti izbori za republičku skupštinu otkako je 2012. na vlast došla SNS, koju je osnovao Vučić poslije raskola u Srpskoj radikalnoj stranci, Vojislava Šešelja koja mu sada pruža podršku.

Od tada, SNS je pobjeđivao na svim izborima, uz kritike opozicije i evropskih organizacija o nepoštenim uslovima, ali predstojeći će biti najteži test za naprednjake.

U prethodne dvije godine, od tragedije u Novom Sadu i pada nadstrešnice željezničke stanice kada je poginulo 16 ljudi, a jedna djevojka teško povrijeđena, organizovani su masovni antivladini protesti, na kojima je vlast optuživana za korupciju koja je, smatraju, doprinijela velikoj nesreći.

Omasovljenju protesta doprinijelo je angažovanje studenata širom Srbije, koji su u međuvremenu postali i politička snaga, učestvujući na lokalnim izborima u nekoliko gradova i opština u zemlji, a takmičiće se i 25. oktobra.

Poslije godinu dana protesta, studenti su od vlasti zatražili raspisivanje izbora, što su Vučić i SNS odbijali.

Antivladini protesti bili su obilježeni incidentima, nerijetko nasiljem, policijskom brutalnošću prema demonstrantima i duboko su podijelili društvo.

Protiv nekih ljudi i organizacija pokretani su i krivični postupci zbog učešća u demonstracijama, a neki su, poput takozvane ‘Novosadske šestorke’ napustili zemlju u strahu od odmazde vlasti koja ih je optužila za „rušenje ustavnog poretka”.

Opozicija, studenti i civilni sektor neprekidno optužuju vlast za korupciju, razne privredne afere, nerješavanje najtežih zločina, spregu sa kriminalnim organizacijama.

Sve to vlast kategorički odbija, uzvraćajući, bez pružanja dokaza, da su protesti organizovani i finansirani iz inostranstva i da ih kontrolišu strane službe.

Vučić je tvrdio da je riječ o „pokušaju obojene revolucije” koju je on „pobijedio”.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka antivladinih protesta zabilježen je 15. marta 2025. u Beogradu, kada je masovni skup prekinuo čudan, jak zvuk, za koji Vučićevi protivnici tvrde da je bio „zvučni top”, što je on više puta negirao.

Do danas nije utvrđeno šta je primoralo hiljade ljudi u panični bijeg te noći u Beogradu.

Kako je BBC novinarka, koja je izvještavala sa skupa, doživjela taj trenutak pročitajte u posebnom tekstu.

KO BI SVE MOGAO DA BUDE NA GLASAČKOM LISTIĆU?

Za sada još nije poznato koje će sve stranke i koalicije biti na glasačkom listiću.

Nesumnjivo je da će na njemu biti SNS – sama ili u koaliciji sa manjim partijama, poput stranke penzionera, kao i desničarske Šešeljeve stranke, iz koje su potekli Vučić i mnogi sada najviši funkcioneri naprednjaka.

Na sjednici Glavnog odbora SNS-a u Nišu, Vučić je najavio da će, ako SNS dobije dovoljno glasova za formiranje vlade, njegov kabinet imati daleko manje ministarskih mjesta – samo 12 u odnosu na dosadašnjih 30 (sa potpredsjednicima).

Očekuje se i dugonajavljivana ‘Studentska lista’ kojoj se, prema raznim istraživanjima javnog mnjenja, daju velike šanse za dobrim rezultatom.

„Izvori su raspisani poslije 492 dana (od našeg zahtjeva). Vrijeme je za pobjedu”, poručeno je na nalozima ‘Studenti u blokadi’ na društvenim mrežama nekoliko minuta pošto je Vučić raspisao izbore.

Lista od 250 imena gotova je već mjesecima i biće objavljena poslije raspisivanja izbora, u skladu sa zakonskim rokovima i njihovom strategijom, rekli su predstavnici studenata za N1.

Na glasačkom listiću će biti i dugogodišnji partner SNS-a, Socijalistička partija Srbije, koja će na izbore u koaliciji sa Jedinstvenom Srbijom.

SPS je uzdrman unutarstranačkim podjelama i izbacivanjem do sada istaknutog člana Branka Ružića, nekadašnjeg ministra prosvjete.

U ranijim javnim nastupima, Ružić je kritikovao vlast zbog tragedije u Novom Sadu i izražavao razumijevanje za studente i njihove proteste, zbog čega su ga kritikovali zvaničnici SNS-a.

Od isključivanja Ružića, neki odbori SPS-a su ga podržali.

Izvjesno je da će parlamentarna opozicija na izbore u više kolona.

Neke opozicione stranke, poput Demokratske stranke, Zeleno-lijevog fronta i Socijaldemokratske stranke bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića najavile su podršku studentima.

Poslije odluke ZLF-a da podrži studentsku listu, Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, Pokret slobodnih građana (PSG) i Srbija centar (SRCE) bivšeg komandanta Vojske Srbije Zdravka Ponoša, oformili su ‘Platformu za evropsku Srbiju’ i kao koalicija će izaći na izbore.

Predstavljaju se kao „jasna proevropska opcija na narednim izborima, nešto što i građani sami traže”, kako je izjavila Marinika Tepić, poslanica SSP-a u Skupštini Srbije u emisiji ‘Utisak nedjelje’.

Nedavno su druge parlamentarne opozicione stranke, Narodni pokret Srbije (NPS) Miroslava Aleksića, Novo lice Srbije (NLS) Miloša Parandilovića i Ekološki ustanak Aleksandra Jovanovića ‘Ćute’ napravili savez „Narodna Srbija”.

Savez je plod „dosadašnje dobre i uspješne političke i parlamentarne saradnje, a sa ciljem daljeg zajedničkog djelovanja i koordinacije aktivnosti, između ostalog i izborne procese”, zajednički su saopštile ove stranke.

U intervjuu portalu Nova, Miroslav Aleksić je odbacio krivicu njegove stranke što nije napravljen široki, jedinstveni opozicioni front.

„NPS će svaku odluku donijeti isključivo racionalno i odgovorno, na osnovu istraživanja i procjena šta je najbolje za pobjedu nad Vučićevim režimom”, rekao je Aleksić.

Pokret slobodnih građana odlučio je da na predstojeće izbore izađe samo ukoliko sve stranke okupljene oko Platforme za evropsku Srbiju i Narodne Srbije nastupe u jedinstvenoj koloni.

Ako široke koalicije ne bude, PSG će podržati studentsku listu pod uslovom da njeno djelovanje i stavovi ne budu u suprotnosti sa osnovnim načelima pokreta, saopštili su.

Prema saznanjima televizije N1, PSG je odlučio da ipak ne izađe na predstojeće izbore.

Od ostalih parlamentarnih stranaka opozicije, za izbore se spremaju i Nova Demokratska stranka Srbije, stranka „Mi – snaga naroda” koju predvodi ljekar Branimir Nestorović, kao i još neke manje stranke.

Nestorovićeva stranka će na izbore u koaliciji sa najmanje još jednim partnerom, Narodnom strankom, na čijem je čelu advokat Vladimir Gajić.

„Saglasni smo o gotovo svim ključnim pitanjima i nastupićemo u ideološki jasno definisanoj koaliciji, za razliku od mnogih opozicionih stranaka koje ‘imaju veliki koalicioni potencijal jer nemaju čvrsta uvjerenja'”, izjavio je Gajić, nekadašnji istaknuti član Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića.

Za sada je poznato da Pokret „Mi – glas iz naroda”, koji predvodi dugogodišnji političar, pravnik i advokat Branko Pavlović, neće izaći na parlamentarne izbore.

„Nama su pare ostale kod Nestorovića. Mi sasvim sigurno nećemo nastupiti na parlamentarnim izborima, jer nismo imali mogućnost da razvijemo logistiku koja je neophodna za bilo kakav ozbiljan politički rad“, rekao je Pavlović za K1 TV.

PREDSJEDNICI VLADE SRBIJE OD 2012.

Od dolaska SNS na vlast do danas, petoro ljudi je vodilo vladu, s tim što je lider Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić tri puta obavljao tu funkciju.

Kao odani koalicini partner, Dačić je bio prvi premijer poslije pobjede SNS-a 2012. godine.

Vodio je vladu od jula 2012. do aprila 2014.

Potom je Aleksandar Vučić bio premijer – od 27. aprila 2014. do 31. maja 2017.

Na čelo vlade potom dolazi Ana Brnabić, prva žena u političkoj istoriji Srbije i prva otvoreno LGBT+ osoba.

Brnabić je vodila vladu ukupno sedam godina – od 2017. do 2024.

Vladu potom preuzima Miloš Vučević, bivši gradonačelnik Novog Sada i lider SNS.

U vrijeme Vučevićevog mandata dogodila se tragedija u Novom Sadu, a pod pritiskom je podnio ostavku u martu 2025. godine, nekoliko mjeseci poslije pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u drugom najvećem gradu Srbije.

Vučević je ostavku podnio poslije napada na studente u Novom Sadu tokom noći 28. januara 2025.

Od aprila 2025. do danas, vladu predvodi Đuro Macut, endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta, kao nestranačka ličnost, mada se on pridružio Vučićevom ‘Pokretu za narod i državu’ koji, uprkos njegovim najavama, nikada nije zaživio.

Samo dvojica su u posljednjih 14 godina obavljali funkciju predsjednika koji prema Ustavu nema prevelika ovlašćenja, mada je Aleksandar Vučić često izlazio iz okvira nadležnosti šefa države.

Poslije pobjede nad Borisom Tadićem na izborima 2012, predsjednik Srbije postao je Tomislav Nikolić koji je zajedno sa Vučićem prethodno napustio SRS Vojislava Šešelja i osnovao Srpsku naprednu stranku.

Nikolić je bio predsjednik države pet godina, do maja 2017, kada ga je naslijedio Vučić.

Vučićev drugi predsjednički mandat ističe 2027. godine, mada je on najavio da će ga skratiti i da će raspisati predsjedničke izbore koji bi bili održani do kraja ove ili početkom sljedeće godine.

Prema Ustavu Srbije, niko ne može više od dva puta da se kandiduje za predsjednika, a Vučić je dva puta biran za tu funkciju na kojoj je u kontinuitetu od 31.