Video
Ovaj susret je rijedak kontakt između Moskve i Zapada u vezi sa glavnim bezbjednosnim problemom, nakon što je invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu u februaru 2022. prekinula redovnu diplomatiju.
Visoki diplomata upoznat u razgovore kazao je za Politiko da je sastanak održan 17. septembra u Istanbulu kao dio napora da se izvrši pritisak na Azerbejdžan da prekine svoju devetomjesečnu blokadu enklave i dozvoli konvoje humanitarne pomoći iz Jermenije.
Prema riječima izaslanika, sastanak je bio fokusiran na to „kako pokrenuti krvave kamione“ i obezbijediti da zalihe hrane i goriva mogu da stignu do, kako je procijenjeno, 100.000 stanovnika.
SAD je predstavljao Luis Bono, viši savetnik Vašingtona za pregovore o Kavkazu, dok je EU poslala Toiva Klara, svog predstavnika za region. Rusija je, u međuvremenu, poslala Igora Kovajeva, koji je Putinov specijalni izaslanik za odnose između Jermenije i Azerbejdžana.
Ovakva diplomatska interakcija na visokom nivou je retkost. Američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov susreli su se u martu na marginama sastanka G20 u Indiji ali je Moskva insistirala da su razgovarali „u pokretu“ te da pregovori nisu vođeni.
U izjavi za Politico zvaničnik EU je rekao: „Vjerujemo da je važno održavati kanale komunikacije sa relevantnim sagovornicima kako bi se izbjegli nesporazumi“. Zvaničnik je takođe primijetio da je Klar nastojao da drži otvorene linije na brojnim frontovima tokom „proteklih godina“, uključujući razgovore sa Kovajevim i zamjenikom ruskog ministra inostranih poslova Mihailom Galuzinom.
Portparol američkog Stejt departmenta odbio je da komentariše sastanak, rekavši samo: „ne komentarišemo privatne diplomatske razgovore“.
Međutim, američki zvaničnik upoznat sa ovim pitanjem koji je želio da ostane anoniman objasnio je da su razgovori proizašli iz razumijevanja da Kremlj još uvijek ima uticaj u regionu.
„Moramo da budemo u mogućnosti da sarađujemo sa Rusima na ovome jer oni imaju uticaj na stranke, posebno pošto smo trenutno u nesigurnom trenutku“, rekao je američki zvaničnik.
Podsjetimo, Azerbejdžan je 19. septembra pokrenuo munjevitu ofanzivu na Nagorno-Karabah, uputio tenkove i trupe u region i izveo artiljerijsko bombardovanja. Jermenski lideri Karabaha bili su primorani da se predaju nakon 24 sata žestokih borbi u kojima su poginule stotine na obije strane.
Od tada, jermenska vlada kaže da je više od 100.000 ljudi napustilo svoje domove i prešlo granicu, strahujući za svoje živote.
Azerbejdžan insistira da ima pravo da preduzme mjere protiv „ilegalnih oružanih formacija“ na svojoj međunarodno priznatoj teritoriji i obavezao se da će „reintegrisati“ one koji su ostali.
Preporučeno
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel opisao je vojnu operaciju kao „razornu“, dok se Blinken pridružio pozivima da se Azerbejdžan „uzdrži od daljih neprijateljstava u Nagorno-Karabahu i obezbijedi nesmetan humanitarni pristup“.
