Video
Čak i ako se drastično smanji upotreba fosilnih goriva i zagađenje koje ih prati i izaziva globalno zagrijevanje, više od trećine pješčanih plaža na svijetu bi moglo da nestane do tada, uništivši turizam u brojnim zemljama, navode stručnjaci.
“Osim turizma, pešlane plaže često djeluju i kao prva linija odbrane od oluja i poplava i bez njih, posljedice ekstremnih vremenskih neprilika osjetiće se mnogo više”, rekao je AFP-u vođa studije Mikalis Vusdukas sa Istraživačkog centra Evropske komisije.
Neke zemlje, poput Sjedinjenih Država, već planiraju sisteme odbrane ali su ti masivni inženjerski projekti neisplativi većini drugih zemalja.
Australija će biti najteže pogođena i gotovo 15.000 kilometara njenih bijelih pješčanih plaža nestaće u moru u narednih 80 godina. Poslije nje slijede Kanada, Čile i SAD.
Među deset zemalja koje bi mogle da ostanu bez pješčane obale su i Meksiko, Kina, Rusija, Argentina, Indija i Brazil.
Zastrašujuće je što mnogi klimatski naučnici smatraju da su ove procjene “konzervativne” i da će se nivo svjetskih okeana podići dvostruko više, naročito u delti Inda i Ganga.
Zbog rapidnog otapanja polarnih kapa, stručnjaci poput Endrua Šeparda, direktora Centra za polarna istraživanja sa Univerziteta u Lidsu, očekuju da će u narednih 100 godina Britanija izgubiti između četvrtine i polovine svojih pješčanih plaža.
Preporučeno
