Video
“Sve se svodi na borbu u sedam kolebljivih (swing) država, morate pobjediti u četiri od sedam, osim u slučaju da pobjedite u Pensilvaniji, Džordžiji i Severnoj Karolini onda će to biti dovoljno za konačnu pobjedu”, ovako je formulisao scenario puta do pobjede visoki funkcioner republikanske partije Majkl Vetli, piše Demostat.
Sedam dana uoči najvažnijijh svjetskih izbora najveća pažnja usmjerena je na rezultat u sedam kolebljivih država i to najprije na onih 2-3 odsto neopredjeljenih (kolebljivih) birača čija će odluka po svemu sudeći biti presudna za pobjedu u ovom trenutno egal odnosu. Posljednja anketa You Gov America pokazuje strukturu tih neopredjeljenih birača (više je među njima žena, crnih i hispano birača, onih sa nižim primanjima sl.) koji su po dosadašnjim istraživanjima bliži Kamali Haris.
Skoro sve ankete bave se percepcijom građana o sposobnostima predsjedničkih kandidata da rješavaju najvažnija društvena, politička i ekonomska pitanja. Većina ispitanika i dalje daje prednost Kamali Haris kada je u pitanju rješavanje pitanja zdravstvene zaštite, abortusa, klimatskih promena, dok je Tramp u prednosti kod tema ilegalne migracuje i inflacije. Kada su u pitanju ekonomija, radna mjesta i spoljna politika kandidati imaju podjeljenu podršku.
Ako Kamala Haris izgubi Pensilvaniju, to bi bio značajan udarac u njenoj trci za Bijelu kuću, s obzirom na to da Pensilvanija nosi 19 elektorskih glasova i često odlučuje o ishodu predsjedničkih izbora. Međutim, postoje druge “swing” države gde bi Haris mogla da nadoknadi taj gubitak. Ovo je scenario za pobjedu oba kandidata ukoliko izgube Pensilvaniju.
Kamala Haris bez Pensilvanije
Gubitak Pensilvanije bi bio vjerovatno nenadoknadiv za nju, tako da bi morala da ga nadoknadi iz drugih država sa velikim brojem elektorskih glasova iz drugih swing država. Mogući su sljedeći scenariji:
- Mičigen i Viskonsin – Ove države su, zajedno s Pensilvanijom, bile dio tzv. “Blue Wall” (Plavi zid), koji je godinama bio čvrsto na strani demokrata, ali ga je Tramp probio 2016. godine. Haris bi morala da pobjedi u obije da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije. Mičigen ima 15, a Viskonskin 10 elektorskih glasova.
- Arizona i Nevada – Arizona (11 elektorskih glasova) i Nevada (6 elektorskih glasova) su države gdje demografske promjene idu u korist demokrata, posebno među latinoameričkim biračima. Ako Haris uspije da zadrži Arizonu, koju je Bajden osvojio 2020. godine, to bi moglo djelimično da ublaži gubitak Pensilvanije.
- Džordžija – Ako Haris izgubi Pensilvaniju, osvajanje Džordžije (16 elektorskih glasova) postaje još važnije. Ova država je prešla na stranu demokrata 2020, zahvaljujući tada većoj izlaznosti afroameričkih i mladih birača.
- Sjeverna Karolina – (16 elektorskih glasova) je tradicionalno republikanska, ali postaje sve kolebljivija zbog demografskih promjena. Kod rukovodstva republikanaca prisutan je strah zbog afere njihovog kandidata za guvernera Robinsona. Ako Haris pobjedi, to bi moglo kompenzovati gubitak Pensilvanije.
Da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije, Haris bi morala da se fokusira na osvajanje Mičigena, Viskonsina, Džordžije, Arizone i možda Sjeverne Karoline. Bilo koji od ovih scenarija zahtjeva dodatni finiš focus kampanju u nekoliko “swing” država, a osvajanje Sjeverne Karoline ili Džordžije bilo bi od suštinske važnosti. Dakle, uz pobjedu u državama Plavog zida Mičigenu i Viskonsinu biće joj neophodna pobjeda u jednoj od dvije zapadne i jednoj od dvije južne kolebljive države. Ipak, pobjeda u te četiri države neće biti dovoljna, ukoliko Tramp osvoji Pensilvaniju, Džordžiju i Severnu Karolinu.
Donald Tramp bez Pensilvanije
Za Trampa gubitak Pensilvanije takođe predstavlja veliki izazov. On mora da pobjedi u četiri druge swing države, kako bi nadoknadio taj gubitak:
- Viskonsin i Mičigen – Tramp je pobjedio u ovim državama 2016, ali ih je izgubio 2020. Ako ponovo osvoji Viskonsin (10 elektorskih glasova) i Mičigen (15 elektorskih glasova), time bi mogao nadoknaditi gubitak Pensilvanije.
- Džordžija – Tramp je izgubio Džordžiju 2020. godine, a to je tradicionalno bila republikanska država. Povratak Džordžije (16 elektorskih glasova) u ruke republikanaca mogao bi kompenzovati gubitak Pensilvanije.
- Sjeverna Karolina – Tramp je pobjedio u Sjevernoj Karolini 2020. godine i ta država (16 elektorskih glasova) ostaje važno uporište. Ako Tramp uspije da zadrži Sjevernu Karolinu, mogao bi neutralisati eventualni gubitak Pensilvanije.
- Arizona – (11 elektorskih glasova) je bila veliko iznenađenje 2020. godine kada je prešla u ruke demokrata. Tramp bi morao da uloži značajne napore da je povrati kako bi nadoknadio gubitak Pensilvanije.
Preporučeno
Ako izgubi Pensilvaniju, Tramp bi se morao fokusirati na osvajanje Viskonsina, Mičigena, Džordžije i Sjeverne Karoline. Povratak Arizone takođe bi bio ključan, s obzirom na to da bi time nadoknadio veliki dio izgubljenih elektorskih glasova.
