Video
To su pitanja koja je francuski list Le Monde postavio istraživaču iz francuske Fondacije za strateška istraživanja Vincentu Tourretu i vojnom istoričaru Michelu Goyi.
U svom predgovoru na početku, list je naveo da Ukrajina sada živi u iščekivanju ruskog napada na istok zemlje, ističući da je nakon mjesec i po od početka rata Rusija bila prisiljena da revidira svoju početnu strategiju i fokusira se na konkretan cilj, a to je potpuno zauzimanje regije Donbas, koju ukrajinske snage dijele sa svojim proruskim separatističkim neprijateljima od 2014. godine.
Prvobitna ambicija Moskve da preuzme i potpuno kontroliše Ukrajinu možda je ostala ista. Međutim, dva faktora trenutno utiču na strategiju Moskve: politički razlozi Kremlja i operativne sposobnosti ruske vojske.
Ruske snage su iscrpljene, navodi Le Monde, nakon gotovo dva mjeseca borbi. Neke jedinice, kao što je slučaj u Hersonu ili u blizini Harkiva, više ne mogu da napuste svoje položaje, jer drže linije koje su osvojili u borbi protiv Ukrajinaca koji im se nastavljaju suprotstavljati, zbog čega su ove jedinice pretrpjele mnogo ljudskih i materijalnih gubitaka.
Tourret sažima situaciju govoreći: “Protraćili su svoj borbeni potencijal napadajući mnoge ciljeve s vrlo malo sredstava mjesec i po dana” i više nemaju rezerve, jer su na bojno polje poslali više od 80 posto svojih snage, uključujući njihove najbolje jedinice, a neke od tih jedinica više ne funkcionišu kao prije.”
Čak i ako neke od tih jedinica nisu potpuno uništene, gubitak dijela njihovih kapaciteta u ljudstvu ili propadanje dijela opreme privremeno uništava njihove operativne sposobnosti, te ih obavezuje na restrukturisanje prije ponovnog uključivanja u borbu. Da bi to učinili, potrebna je najmanje sedmica svaki put kada neka jedinica pretrpi gubitke za 10 posto, objašnjava Goya. Međutim, Rusi imaju poseban problem s vremenskim ograničenjem.
Analitičari vjeruju da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji se utapa pred žestokim ukrajinskim otporom, želi postići uspjeh prije vojne parade 9. maja kojom se obilježava sovjetska pobjeda nad nacistima 1945. godine.
Prema Tourretu, ovaj datum može biti ključan za Putina, ali “Kremlj ima osjećaj hitnosti iz političkih razloga, te nastoji ostvariti pobjedu koju će što prije predstaviti Rusima. Još važnije od toga, želi opravdati gubitke koje je pretrpjela njegova vojska”. Prema dvojici francuskih stručnjaka, Putin ima jedan od tri scenarija:
Prvi scenario: Rusija će sprovesti svoj izvorni plan
Stručnjaci se slažu da će Rusi početi da sprovode plan opkoljavanja kako bi zauzeli dio Donjecke regije koji je još uvijek pod ukrajinskom kontrolom. Ako bi moskovske snage i dalje imale svoje maksimalne sposobnosti, mogle bi, prema Michelu Goyi, pokrenuti dvostruki napad i izvršiti ”veliko opkoljavanje Donbasa” tako što bi zauzeli Harkiva na sjeveru i Zaporožje na jugu, a zatim i oblast duž rijeke Dnjepar. Međutim, Goya uviđa da je to sada ”nemoguće, budući da više nemaju sredstava”.
Što se tiče Tourreta, dodaje da će “Rusija morati napadati sa slabim snagama i moraće koristiti jedinice koje ne može ojačati. Svaki put kada se poveća opseg opkoljavanja, to će biti opasnije, a da ne spominjemo težak teren na tom području.”
Drugi scenario: direktni napad
Nema sumnje da se Rusija sada priprema za organizovaniju ofanzivu, smatra Michel Goya. Rusija može pokrenuti dvije ofanzive, iz grada Donjecka na jugu Donbasa, koji je već u rukama proruskih snaga, i iz regije Izjum na sjeveru, “gdje se sada nalazi težište ruskih snaga, i na to će biti usmjereni glavni vojni napori u ovoj regiji”, predviđa ovaj stručnjak koji prati kretanje ruskih snaga na terenu.
Iz Izjuma Rusi mogu krenuti direktno u Slavjansk i Kramatorsk, dva velika grada u Donjeckoj regiji, sa populacijom od 111 hiljada, odnosno 157 hiljada stanovnika, ili krenuti na zapad kroz gradove Parvenkov i Pokrovsk, kako bi se pridružili južnom frontu i opkolili regiju.
No, s obzirom na trenutna kretanja, još nije jasno hoće li Rusi krenuti ovim ili onim smjerom, ili u oba smjera istovremeno, a još uvijek nije poznato ni gdje će početi južna ofanziva.
Goya objašnjava da su “Slavjansk i Kramatorsk dva velika urbana područja i nemoguće ih je brzo zauzeti, te predviđa da Ruse čeka teška borba u gradovima, a da će opsada ovih gradova predstavljati stvaranje novog Mariupolja.”
Treći scenario: Postepeno opkoljavanje
Le Monde naglašava da Slavjansk i Kramatorsk nisu Mariupolj, oni su izolovani u području pod ruskom kontrolom i lako ih je opkoliti. Ali, Tourret vjeruje da će, “ako Rusi uspiju sprovesti početno opkoljavanje, to ostaviti posljedice na cijeli ukrajinski sistem u Donbasu. Što se budu više prekidale veze u ovoj regiji, to će ukrajinske snage da postanu neorganizovanije i njihov otpor će oslabiti”.
Međutim, dvojica stručnjaka smatraju da je pobjeda za Moskvu teško dostižna i ističu da je “velika nepoznanica stanje ukrajinskih snaga”, jer Ukrajinci ne govore o svojim gubicima.” No ono što se zna, prema stručnjaku Goyi, jeste da su te snage pogođene jednako kao i Rusi.
Međutim, ukrajinske snage su u defanzivnoj poziciji, a Tourret smatra da te snage nemaju rezervne kapacitete i da neće moći nadoknaditi svoje gubitke čak ni kako vrijeme odmiče. Prema Le Monde, međunarodna podrška oružjem i obavještajnim podacima može biti presudna, što Tourret komentariše time da “Ukrajinci znaju više o bojnom polju od svojih protivnika”. Ruska ofanziva u Donbasu, bez obzira na njen oblik, “biće vrlo nasilna, ali se može zaustaviti brzo”, smatra Goya.
Preporučeno
Što se tiče Tourreta, kaže da “Rusi očekuju čudo u Donbasu, ali nema dokaza da će se to desiti u skorije vrijeme. U svakom slučaju, suprotstavljanje je nešto što se ne može isključiti kada je riječ o Ukrajini”.
