Njihovi protivnici su i mnogobrojni, i motivisani: „To je totalna anarhija“, povikao je Ivan Leluš (69) i požalio se da ga je pre nekoliko godina povredio tinejdžer na torinetu, te od tada nosi ortopedsku potporu za koljeno.
Uvedeni 2018. godine u Parizu koji je tada bio pionir u toj oblasti, samouslužni trotineti su postepeno izgubili „sjaj“ koji su imali kao korisno i zgodno sredstvo prevoza, i postali „predmet tenzija“ među Parižanima – rekla je za AFP gradonačelnica glavnog grada Frncuske An Idalgo.Gradske službe su u januaru najavile glasanje građana, koje će biti u nedjelju, 2. aprila, da bi se odlučilo o sudbini trotineta za iznajmljivanje.
Budućnost 15.000 tih „đavolovih uređaja“ – za neke, a sredstva transporta – za druge, u rukama je hiljada stanovnika galvnog grada koji će glasati.
Referendum je samo konsultativan, a konačnu reč ima Gradska skupština.
Iako taj referendum nema zakonski obavezujuću formu, gradonačelnica je ipak rekla za AFP: „Mišljenje Parižana će me obavezati“.
Idalgo, socijalistkinja koja je sa 1,7 odsto glasova bila neuspješna kandidatkinja na predsjedničkim izborima 2022. godine, pod kriitikom je svojih protivnika što je u glavnom gradu favorizovala laka individualna sredstva prevoza, među kojima i trotinete, na štetu sveprisutnih automobila koje bi čak i zabranila.
Električni trotineti su opasni kada se njima pogrešno rukuje: u 408 nesreća u Parizu 2022. godine, tri osobe su poginule, a 459 je povređeno, navode vlasti.
U Francuskoj su 2022. godine život izgubila ukupno 34 korisnika „motorizovanih ličnih transportnih uređaja“ – uključujući „monovil“ i „hoverborde“, odnosno bilo je tri puta više pogibija nego 2019. kada je bilo 10 takvih smrtnih slučajeva. Šest stotina ljud je prošle godine teško povrijeđeno u udesima takvih vozila.
Kritičari optužuju korisnike iznajmljenih trotineta da ih ostavljaju gde stignu, da punom brzinom zuje između pješaka na trotoarima, ili da i nijesu toliko dobri za okolinu ako se pogleda gdje se, kako se i od čega proizovde i odakle dolazi struja kojom se pokreću.
Međutim, pandemija i štrajkovi u saobraćaju, u kombinaciji sa ograničenjima automobilskog saobraćaja u glavnom gradu Francuske, doprinijeli su umnožavanju trotineta.
„Ja sam protiv njihove zabrane. Želim da ostanu jer su neophodni za transport“, rekla je za AFP Matilde Karuzo, 31-godišnja grafička dizajnerka.
Žerar, 76-godišnji penzioner, takođe brani trotinete jer mu omogućavaju lako kretanje. „Možda je bolje ukloniti automobile nego trotinete“, smatra on.
Tri operatera trotineta za iznajmljivanje u Parizu (Lime, Dott i Tier) protive se njihovom mogućem izbacivanju s tržišta i navode da je 2022. godine u Francuskoj prodato više od 700.000 tih vozila.
„Pariz je protiv onoga što se dešava svuda u svijetu“, kritikovao je Hadi Karam, odgovoran za „Lime“ u Francuskoj. Pošto njegova kompanija svakog mjeseca u Parizu ima „400.000 jedinstvenih korisnika“, on smatra da je gradski referendum o opastanku trotineta „neshvatljiv“, pogotovo što će taj grad biti domaćin Olimpijskih igara 2024. godine.
U nedjelju, za ovu dsad neviđenu konsultaciju građana, oni koji bi da glasaju moraju biti Parižani, upisani u spiskove birača i voljni da dođu na jedno od 21 glasačkog mjesta.
Neće biti prihvaćeno ni elektronsko glasanje ni glasanje preko nekog drugog – žale se sva tri operatera trotineta i kažu da će sve to statistički otuđiti mlade ljude – njihove glavne korisnike, i naštetiti njihovoj stvari.
Francuska vlada, s kojom gradonačelnik Pariza ima zategnute odnose, najavila je u sredu potpisivanje povelje s operaterima o podizanju minimalne starosne granice za korišćenje iznajmljenih trotineta sa 12 na 14 godina, i visine kazni za kršenje propisa o trotinetima na 35 do 135 eura.
Preporučeno
„Trotineti mogu da imaju šanse ako su dobro organizovani, dobro regulisani“, rekao je u srijedu ministar saobraćaja Francuske, Kleman Bo, čija je stranka u Parizu u opozicijii.
Video