Video
Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
Russia’s “peace” last night: a massive strike on Kyiv with drones and ballistic missiles.
— Katarina Mathernova 🇪🇺 (@kmathernova) August 28, 2025
At least 10 killed, 30 injured, many buildings destroyed.
The EU Delegation was severely damaged by the shock wave.
This is Moscow’s true answer to peace efforts. pic.twitter.com/26pxCwAvxa
Osude iz EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu.
“EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod”, istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”.
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror.
“Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju”, poručila je Kos.
Pokušaji pregovora
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Preporučeno
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.
