„Ne želim da budem na istoj proslavi sa ljudima koji su oduševljeni pravcem u kojem se naša zemlja kreće“, rekla je za Rojters Holsi, koja često glasa za demokrate i živi u Dojlstaunu, u Pensilvaniji.

Den Maraco (70), republikanac i vlasnik perionice veša koji živi u obližnjem Langhorn Menoru, spreman je za proslavu jer vjeruje da Sjedinjene Države pod Trampom napreduju, a godišnjicu će obilježiti pripremanjem hrane za prijatelje i porodicu.

„Najsiromašnija osoba u Americi ima bolji životni standard nego neki od najbogatijih ljudi u ostatku svijeta“, rekao je on.

Dok Sjedinjene Države obilježavaju 250. godišnjicu Deklaracije o nezavisnosti od Velike Britanije, usvojene 4. jula 1776. godine, političke podjele koje su obilježile Trampovu eru stavljaju na probu ono što je tradicionalno predstavljalo ujedinjujući ljetnji običaj – proslavu osnivanja zemlje uz vatromet, parade i ukrase u crvenoj, plavoj i bijeloj boji.

Gdje je politika, a gdje tradicija?

Pošto je Tramp stavio svoj pečat na zvanično obilježavanje jubileja, a njegov drugi mandat u Bijeloj kući obilježavaju polarizujuće politike u oblasti imigracije, ekonomije i spoljne politike, mnogi Amerikanci imaju poteškoća da razdvoje politiku od svečanosti.

„Sama ideja proslave postala je politička i stranačka. Ono što je upečatljivo u ovom trenutku jeste koliko je pesimizam rasprostranjen“, rekla je Beverli Gejdž, istoričarka sa Univerziteta Jejl.

Jedan od pet Amerikanaca kaže da ove godine neće proslaviti Dan nezavisnosti – uključujući četvrtinu demokrata i osam odsto republikanaca – pokazuje anketa Rojters/Ipsos. Dvoje od pet ispitanika ne vjeruje da će zemlja opstati još narednih 250 godina.

Kako bi bolje razumio kako se Amerikanci osjećaju povodom ove godišnjice, Rojters je razgovarao sa više od dvije desetine stanovnika, aktivista, istoričara i izabranih zvaničnika u okrugu Baks.

Nekada politička zabit, okrug Baks danas predstavlja umanjenu sliku kulturnih i stranačkih podjela koje potresaju Sjedinjene Države. Riječ je o duboko podijeljenoj oblasti u Pensilvaniji, jednoj od ključnih saveznih država u kojima se odlučuje ishod izbora. To je okrug u kojem je Tramp pobijedio 2024. godine sa manje od 300 glasova prednosti, od oko 400.000 ukupno datih glasova.

Trampov pečat

Tramp je sebe stavio u središte proslave rođendana zemlje.

Prošle godine Bijela kuća osnovala je Freedom 250, javno-privatno partnerstvo za organizovanje događaja povodom godišnjice, uprkos tome što je već postojala komisija America250, osnovana odlukom Kongresa, koja je godinama planirala aktivnosti.

Glavni događaj u organizaciji Freedom 250 jeste Veliki američki državni vašar, dvonedjeljna izložba na Nacionalnoj aleji. Tramp je održao predizborni skup kako bi otvorio vašar, a drugi će održati 4. jula, što je izazvalo kritike da nacionalnu proslavu pretvara u politički događaj.

Nekoliko saveznih država u kojima vlast imaju demokrate, kao i više muzičkih izvođača, odbilo je da učestvuje zbog zabrinutosti da je vašar previše usko povezan sa Trampom. U međuvremenu, Kovnica novca Sjedinjenih Država planira da izda prigodni zlatni novčić povodom 250. godišnjice sa Trampovim likom.

U okrugu Baks, Tabita Delanđelo rekla je da je toliko razočarana pravcem u kojem se zemlja kreće pod Trampom da ne planira da proslavi 4. jul, što bi inače učinila.

„Volim svoju zemlju. Ponosna sam Amerikanka. Ali ova verzija proslave nema osjećaj da je posvećena Americi, već da je proslava Trampa“, rekla je 56-godišnja univerzitetska profesorka i bivša članica školskog odbora iz redova demokrata.

Među živopisnim riječnim gradićima, šumovitim predjelima i poljoprivrednim zemljištem okruga Baks nalaze se neka od najpoznatijih mjesta iz perioda Američkog rata za nezavisnost. Ali okrug Baks je takođe bio duboko podijeljen zbog nepotkrijepljenih optužbi za izbornu prevaru, sporova oko zabrane knjiga i protesta zbog toga koja verzija američke istorije treba da se predaje u školama.

U razgovorima za Rojters, stanovnici su rekli da praznik – uprkos tradicionalnim temama nacionalnog identiteta i zajedničke istorije – nije mnogo doprinio ublažavanju njihove zabrinutosti zbog lokalnih i nacionalnih podjela.

Mnogi se bore sa pitanjima koja zadiru u samu suštinu toga šta znači biti Amerikanac: da li još postoje principi koji ujedinjuju zemlju? Ili je stranačka podijeljenost toliko rascijepala birače da partiju stavljaju ispred patriotizma?

Džim Vortington (69), Trampov pristalica i vlasnik fitnes centra, ne može da razumije zašto bi neko propustio proslavu 250. godišnjice. On smatra da je dugovječnost postojanja Sjedinjenih Država čudo koje zaslužuje da bude obilježeno, bez obzira na to ko je predsjednik.

„Ovo je proslava 250 godina istorije, najvećeg eksperimenta u istoriji svijeta“, rekao je Vortington.

Konor O’Henlon (30), odbornik u skupštini Dojlstauna iz redova demokrata, primijetio je da su pripadnici njegove generacije cio svoj odrasli život proveli u eri izrazite stranačke podijeljenosti, obilježene „opštim nihilizmom i cinizmom u pogledu pravca u kojem se naša zemlja kreće“.

Ipak, smatra da bi Amerikanci trebalo da iskoriste 4. jul kako bi razmislili o svojim zajedničkim uvjerenjima – iako su neki od njegovih sugrađana sumnjali da ih je mnogo ostalo.

Dorin Straton, aktivistkinja i spisateljica iz Dojlstauna, može da prati porodično porijeklo sve do najranijih dana republike: njen čukundjeda bio je među malobrojnim slobodnim crnim stanovnicima koji su živjeli u Filadelfiji 1776. godine.

Sada strahuje da godine napretka, posebno za crne Amerikance, zastaju tokom Trampove administracije, koja je ukinula dio zaštite građanskih prava manjina.

„Gotovo da na to gledam kao da sam u žalosti“, rekla je govoreći o predstojećem Danu nezavisnosti.

Podijeljena osjećanja ostavila su lokalnim organizatorima proslava 4. jula težak zadatak: kako obilježiti praznik, a da pritom ne otuđe veliki dio stanovnika.

Dik Kreter, čija neprofitna organizacija America Celebrates organizuje proslave u Nju Houpu u Pensilvaniji i susjednom Lambertvilu u Nju Džerziju, rekao je da je više ljudi tražilo uvjeravanja da program neće biti politički obojen.

„Mislim da je greška propustiti obilježavanje naše 250. godišnjice i ne prihvatiti ga, bez obzira na politički stav“, rekao je Kreter.

Kako se prenosi istorija

Istoričari podsjećaju da su i prethodne velike godišnjice obilježene u burnim vremenima. Godine 1876. zemlja se još nosila sa podjelama koje je deset godina ranije izazvao Građanski rat, dok su 1976. godine Vijetnamski rat i afera Votergejt ozbiljno uzdrmali povjerenje građana u vlast.

U istorijskom parku Vošington Krosing u okrugu Baks, kamena spomen-ploča podsjeća posjetioce na događaj iz 1776. godine, kada je Džordž Vašington poveo svoje trupe kroz sniježnu oluju tokom božićne noći preko rijeke Delaver kako bi izveo iznenadni napad na njemačke vojnike, saveznike Britanaca, u Nju Džerziju, čime je preokrenuo tok rata.

Džon Godzijeba, penzionisani policajac koji više od 15 godina tumači lik Vašingtona u istorijskim rekonstrukcijama u Vošington Krosingu, vjeruje da će većina Amerikanaca prihvatiti značaj ovog trenutka, makar na jedan dan.

„Možda će se 5. jula vratiti tome da budu ljuti i razočarani svojom zemljom. Ali mislim da će 4. jula biti ovdje“, rekao je.