Video
Na osnovu prvih 87.000 prebrojanih glasova, od ukupno 270.000 građana sa pravom glasa, oko 51,2 odsto podržalo je prijedlog vlade da se ponovo otvore pregovori, dok je 48,8 odsto glasalo protiv, saopštio je RÚV. Podaci o izlaznosti nijesu bili dostupni, prenosi CNN.
Pouzdan rezultat možda neće biti poznat do nedjelje oko podneva, saopštili su izborni zvaničnici. Glasanje je završeno u 22 časa (22:00 GMT), nakon čega je počela složena operacija dopremanja glasačkih listića iz gradova i udaljenih biračkih mjesta avionima, brodovima i automobilima.
U petak je Gallupovo istraživanje pokazalo da se tijesna većina građana protivi prijedlogu vlade da se pregovori ponovo otvore, što predstavlja blagi zaokret u odnosu na ranija istraživanja koja su pokazivala malu prednost pristalica ponovnog pokretanja pregovora.
Zagovornici opcije „za“, koji podržavaju pregovore, tvrde da bi pristupanje Uniji moglo da doprinese smanjenju visokih kamatnih stopa i pruži veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa drugim arktičkim ostrvom, Grenlandom.
Protivnici tvrde da bi članstvo u EU ugrozilo suverenitet zemlje i kontrolu nad njenim ribolovnim područjima.
Premijerka Kristrun Frostadottir rekla je novinarima nakon glasanja u glavnom gradu u subotu da je referendumska kampanja pokrenula široku debatu o mjestu Islanda u svijetu.
„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku da glasamo”, rekla je Frostadottir, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na ishod referenduma.
Glas „za” otvorio bi put pregovorima sa Briselom. Island bi, međutim, morao da održi i drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, o tome da li želi da postane članica EU.
Stara pitanja, nova hitnost
Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, usred finansijske krize koja je posebno teško pogodila malu i osjetljivu ekonomiju zemlje. Pregovori su završeni 2013. godine, kada je evroskeptična vlada obustavila proces.
Obnovljena geopolitička nestabilnost dala je novu hitnost pitanju o kojem se na Islandu, povremeno, raspravlja već decenijama.
Iwo Egill Macuga Arnasson, 19-godišnji student koji je u subotu glasao u Rejkjaviku, rekao je da je glasao za ponovno pokretanje pregovora.
„Mislim da će ovo mnogo uticati na moj život, bez obzira na to da li ćemo se pridružiti Evropskoj uniji ili ne”, rekao je za Reuters.
Kamatne stope i troškovi života
Rasprave na Islandu bile su više usmjerene na kamatne stope, prava na ribolov i troškove života nego na bezbjednosna pitanja.
Island se suočava sa dugotrajno visokom inflacijom i kamatnim stopama zbog kojih su hipoteke postale veoma skupe. Pristalice glasanja „za“ tvrde da bi članstvo u EU, a moguće i kasnije uvođenje eura, moglo da donese određeno olakšanje. Kamatna stopa islandske centralne banke trenutno iznosi osam odsto, dok je referentna stopa Evropske centralne banke 2,25 odsto.
„To ne bi riješilo strukturne probleme Islanda, ali bi moglo da bude katalizator za zdraviju ekonomiju”, rekao je Vilhjalmur Hilmarsson, glavni ekonomista Viske, jednog od najvećih sindikata na Islandu.
Liderka opozicije Gudrun Hafsteinsdottir, koja je predvodila kampanju „protiv”, tvrdi da je ekonomski argument za članstvo pretjeran.
„To nijesu problemi koje će Brisel riješiti umjesto nas. To su problemi koje islandski političari moraju da riješe”, rekla je.
Ragnhildur Skarphedinsdottir (70) rekla je da se Island dobro snalazi samostalno i da će glasati „protiv”.
„Ako ostanemo nezavisni kao što smo sada, budućnost nam izgleda svijetlo”, rekla je prije glasanja u Rejkjaviku.
Ribolov kao glavna prepreka
Prema pravilima EU, ribolovne kvote se, između ostalog, određuju na osnovu istorijskih obrazaca ribolova. Neki zvaničnici smatraju da bi to omogućilo Islandu da zadrži kontrolu nad svojim vodama, budući da nijedna članica EU već decenijama ne obavlja ribolov u tim područjima.
Protivnici, međutim, nijesu uvjereni.
„Znam da će Evropska unija davati obećanja o određenoj fleksibilnosti, naročito na početku, ali znamo da to neće biti trajno”, rekla je Hafsteinsdottir.
Memorandum islandskog Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje da bi pregovori o pristupanju mogli početi do kraja 2026. godine i trajati između 18 i 24 mjeseca, ukoliko subotnji referendum podrži ponovno otvaranje pregovora.
