Video
Nova dva napada na brodove, za koje Vašington tvrdi da su švercovali drogu, dodatno su podigli tenzije. Uz prošlonedjeljnu zaplijenu tankera blizu obale Venecuele i gomilanje trupa, najveće od kubanske krize u tom dijelu svijeta, dodatno su zabrinuli cijeli region. Povod za obračun poznavaoci vide i u nadmetanju za prirodna bogatstva ili prevlast u zapadnoj hemisferi.
“Glavna zemlja porijekla fentanila koji stiže direktno u SAD je Meksiko, a ne Venecula. U ratu protiv droge efikasnija je borba protiv pranja novca koji je kiseonik za trgovce narkoticima. To je jedan motiv, ali ne i jedini. Među ostalima je da okončanje diktature Madura, a to je krucijalno po bezbjednost po mišljenju američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji bi da završi ne samo sa venecuelanskim, već i sa kubanskim i nikaragvanskim režimom”, objašnjava prof. Karlos Malamud, sa Kraljevskog instituta Elkano iz Madrida.
Američka administracija u Latinskoj Americi već je prisutna kroz političku i izbornu podršku u Argentini, Hondurasu, Boliviji, Gvatemali. Stručnjaci podsjećaju i da je pod pritiskom Vašingtona Panama istupila iz kineskog programa “Pojas i put”. Uvođenje sankcija Venecueli i odluka da se Kartel de los Soles proglasi terorističkom organizacijom, otvorili su prostor i za vojno djelovanje.
“Vidimo da Latinska Amerika već sada reaguje, meksička predsjednica zahtijeva da se to pitanje prenese u Savjet bezbjednosti UN, brazilski predsjednik insistira da takvi problemi ne mogu da se rješavaju korišćenjem principa strane vojne intervencije, već pregovorima”, navodi prof.dr Slobodan Pajović sa Fakulteta društvenih nauka.
Hoće li biti šire kopnene ofanzive
Posljedice koje su i sada vidljive su podjela latinomameričkih zemalja na saveznike Vašingtona i protivnike okupljene oko Kube, Nikaragve, Venecuele i Kolumbije. Iako američki predsjednik ne isključuje mogućnost rata sa Venecuelom, ne očekuje se šira kopnena ofanziva.
“Možemo da vidimo veliko protivljenje u SAD, prije svega u Kongresu i među sljedbenicima maga pokreta, koji nisu za američke intervencije u inostranstvu. Moguće da ćemo vidjeti ciljano bombarodvanje dronovima, projektilima i potencijalno napad mornaričkih foka, ali ne više od toga. Politički troškovi kopnene invazije, sa tijelima koja bi se vraćala u SAD, veliki su. Ono što ćemo vidjeti u budućnosti, ako se uzme o obzir nova verzija Monroove doktrine, je više američkih intervencija u zapadnoj hemisferi, ne samo u Latinskoj Americi”, naglašava Malamud.
Pajović kaže da samo zamislimo situaciju da dođu kineski tankeri, a Kina je uvozila venecuelansku naftu.
“Hoće li američka mornarica napasti kineske tankere ili će napasti ruske tankere. Do sada je napadnut iranski tanker koji je imao rusku posadu. Moskva je odmah reagovala i tražila da malo popuste tenzije u Karibima. U narednom periodu Latinska Amerika će se naći u dosta neizvjesnom položaju”, dodaje Pajović.
Preporučeno
Od početka septembra, Pentagon je potopio 28 brodova u Karibima i istočnom Tihom okeanu. Takvo angažovanje američke mornarice, kako se procjenjuje, poreske obveznike u SAD košta oko 18 miliona dolara dnevno.
