Prema pisanju portala Politiko, Retklif (60) je navodno, tokom posjete Moskvi, upozorio predstavnike ruske vlade da ne zaoštravaju sukob sa saveznicima NATO-a – posebno sa Estonijom, Letonijom i Litvanijom.

Istovremeno je od Rusije zatražio da smanji vojnu i ekonomsku pomoć Iranu, prenio je Bild.

Njemački list donosi i ocjenu stručnjaka za bezbjednost Nika Langea, koji smatra da je „situacija veoma ozbiljna“.

„Retklif je želio da pošalje jasnu poruku, svojevrsno upozorenje potencijalnom počiniocu: Znamo šta planirate, nemojte to da uradite“, kaže Lange.

Kao najvjerovatniji sagovornik šefa CIA pominje se Sergej Nariškin (71), direktor ruske Spoljne obavještajne službe (SVR).

Kremlj je nakon Retklifovog odlaska potvrdio kontakte između obavještajnih službi dvije zemlje. Ruski predsjednik Vladimir Putin, kako se navodi, bio je upoznat sa razgovorima.

Ova kratka posjeta podsjeća na misiju nekadašnjeg direktora CIA Vilijama Bernsa, koji je u novembru 2021. godine, po nalogu tadašnjeg američkog predsjednika Džoa Bajdena, upozorio Moskvu na posljedice mogućeg napada na Ukrajinu.

Šta znači posjeta direktora CIA?

Prema ocjeni njemačkog stručnjaka Langea, Retklifova posjeta najvjerovatnije je povezana s najnovijim bezbjednosnim događajima u Evropi.

„Vjerovatno se razgovaralo o napadima dronovima, poput nedavnog incidenta na aerodromu u Lajpcigu. Takođe i o provokacijama kojima bi Rusija ubuduće mogla da vrši pritisak na države NATO-a“, kaže on.

Lange smatra da Retklif rezultate sastanaka direktno prenosi američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Međutim, Tramp je u srijedu umanjio značaj sastanka. U razgovoru sa voditeljem radija Glenom Bekom, posjetu Moskvi opisao je kao „polurutinsku“.

Lange navodi da su se Retklif i Nariškin dogovorili da se, ukoliko postoji potreba, ovakvi direktni susreti mogu organizovati u roku od 24 sata.

Prema njegovoj procjeni, američka strana je aktuelni sastanak vjerovatno organizovala preko kanala za vezu u ruskoj ambasadi u Vašingtonu.

Zašto je putovao šef CIA, a ne diplomatija?

Politikolog Peter Nojman sa londonskog Kraljevskog koledža smatra da se vjerovatno nije radilo o klasičnoj diplomatiji.

„Riječ je o veoma osjetljivim bezbjednosnim porukama“, rekao je on za Bild.

Nojman ukazuje da se šefovi obavještajnih službi koriste upravo u situacijama kada treba razmijeniti povjerljive informacije ili jasno definisati crvene linije.

Nakon serije napada paket-bombama 2024. godine tadašnji direktor CIA Vilijam Berns upozorio je Moskvu. „Nakon toga su napadi odmah prestali“, podsjeća Nojman.

Stručnjak za bezbjednost Niko Lange ukazuje i na visok nivo obezbjeđenja tokom posjete.

Prema njegovim riječima, Retklif je iz Rige u Moskvu doputovao vojnim transportnim avionom C-17, uz najmanje tri terenska vozila i desetak članova pratnje.

Direktor CIA, dodaje Lange, uvijek putuje uz tjelohranitelje, za koje se pretpostavlja da su bili naoružani.

Pažnja u baltičkim državama

Dešavanja se pažljivo prate i u baltičkim zemljama.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda ocijenio je direktnu komunikaciju između američkog i ruskog šefa obavještajnih službi kao pokušaj smirivanja napetosti između Vašingtona i Moskve.

On je rekao da njegova zemlja očekuje da bi već narednih dana mogla da dobije više informacija o sadržaju razgovora.

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs nije želio da govori o detaljima Retklifovog zaustavljanja u Rigi.

Istakao je samo da američke i letonske obavještajne službe blisko sarađuju.

„Pripremamo se i neprestano pokušavamo da identifikujemo različite vrste potencijalnih prijetnji kojima smo izloženi“, rekao je novinarima.

Kremlj: Odnosi su u dubokoj krizi

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su kontakti između obavještajnih službi dvije zemlje pozitivna stvar.

Kako prenose ruske agencije, Peskov je rekao da se takvi razgovori održavaju čak i u najtežim periodima odnosa između država. „To je samo po sebi pozitivan proces“, rekao je.

Ipak, upozorio je da je prerano procjenjivati kakav će efekat ti razgovori imati.

„Još je prerano reći u kojoj mjeri oni mogu pomoći da se odnosi između dvije zemlje izvuku iz sadašnje duboke krize“, zaključio je portparol Kremlja.