Video
Zbog straha od jačeg potresa koji bi mogao izazvati cunami, ljudima je preporučeno da izbjegavaju obalu i zapuštene zgrade, da isprazne bazene i da izbjegavaju veća okupljanja u zatvorenim prostorima.
“Ne možemo ništa isključiti. Zato se uvode mjere opreza, da bi se ograničio uticaj jačeg potresa”, kazao je Gardijanu Kostas Papazahos, profesor geofizike na Univerzitetu Aristotel u Solunu.
Seizmolog Tomislav Fiket objasnio je za N1 Zagreb što se tačno događa i šta bi se moglo dogoditi.
Ima li vulkan veze s zemljotresima?
“To je područje gdje ima vulkana, a ima i rasjeda. Zato se može dogoditi dosta toga, ali nemoguće je predvidjeti šta tačno”, rekao je on i dodao:
“Magnitude svih tih potresa su zapravo dosta jake, aktivnost je pojačana, ali dobra vijest je što to nije vezano uz vulkanizam. Barem tako tvrde kolege iz Grčke.”
Naglasio je da može doći do većeg potresa, ali i da ne mora.
“O tome misle i u Grčkoj pa su evakuisali stanovništvo, onima koji su ostali dali su smjernice, zatvorili luke i pomno prate što se događa. Sve službe su spremne da reaguju u slučaju neke teže situacije.”
Zašto toliko potresa u kratkom vremenu?
“U seizmologiji je to tzv. jato potresa. Ono ne rezultira, po pravilu, jačim potresima. Vjerujemo da se to događa na Santoriniju. Na primjer, u Hrvatskoj Krk ima jato potresa pa to nikad nije rezultiralo razornijim potresom. Samo, u grčkom slučaju je problem što svjedočimo značajnijim magnitudama, onima iznad pet. Srećom, epicentar im je većinom u moru”, istakao je Fiket i objasnio razlike između tektonike, koja rezultira potresima, i vulkanizma, koji može izazvati potrese i aktivnost vulkana:
“Kod tektonike svjedočimo standardnim procesima pomjeranja ploča, zbog čega dolazi do nakupljanja napetosti. Vulkanizam je pak situacija u kojoj se, kad magma prodire, događaju potresi. Na primjer, Santorini je u 17. vijeku imao neke velike erupcije.”
Što ako se aktivira vulkan?
Preporučeno
“Tako nešto bi izazvalo globalne erupcije i vulkanski pepeo bio bi u Zemljinoj atmosferi. Veliki je problem i ako bi došlo do razornijeg potresa u moru jer kod pomaka dna prema gore ili dole može se izazvati cunami. Mediteran je imao jedan izuzetno razorni od 400 metara (365. godina, op.a.) i nije rijetkost da se događaji u tom moru (od 17. vijeka bilo ih je najmanje 290, a jedini koji je učinio štetu dogodio se oko 1600. godine s talasima od 50 metara, op.a.). Srećom, Jadran je izolovan pa cunami na nas ne bi imao uticaj, kretao bi se prema Gibraltaru”, zaključio je Fiket.
