Video
Brži postupci za azil, neograničen pritvor radi deportacije, digitalna pomoć u prevođenju – na današnjem sastanku sa nekoliko ministara unutrašnjih poslova drugih zemalja EU u Minhenu – njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) hoće ponovo da progura svoj plan o strožem kursu u evropskoj politici azila.
„Evropi su potrebni jasnoća, dosljednost i više kontrole kada je riječ o migracionoj politici. Moramo da ojačamo migracioni pakt EU i pooštrimo pravila o deportacijama“, izjavio je Dobrint uoči početka sastanka u hotelu „Bajerišer Hof“ u centru Minhena za dpa.
„Dakle: snažne spoljne granice, brze deportacije, inovativna rešenja. Samo tako možemo da obezbijedimo red, otvorenost i evropsko jedinstvo.“
Prijedlozi uključuju i upotrebu vještačke inteligencije u postupcima azila
Dobrint svojim kolegama predlaže značajno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smele da odlažu konačnu odluku. Takođe, počinioci krivičnih djela i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, a koje su dužne da napuste zemlju, trebalo bi da mogu da budu pritvoreni na neograničeno vrijeme radi deportacije.
Kako bi se olakšali postupci za azil, trebalo bi koristiti digitalne aplikacije za prevođenje zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Do sada je pronalaženje odgovarajućih tumača često otežavalo vođenje postupaka za azil.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na ovom sastanku nije planirano usvajanje završne deklaracije – riječ je o „radnom sastanku“. Tema bi trebalo da budu i sve češće diskusije o preletima dronova.
Dobrint ne želi da se oslanja na EU
Sastanak bi trebalo da otvori put i za osnivanje takozvanih centara za povratak. Ti centri bi trebalo da prihvataju odbijene tražioce azila iz EU koji ne mogu da se vrate u svoje matične zemlje i da budu locirani što bliže zemljama porekla, rekao je Dobrint za dnevnik Minhner Merkur.
Na nivou EU već se radi na takvim centrima, ali ministru to nije dovoljno: kako kaže, ne može da se pouzdat u to da će EU zaista uspostaviti takve „centre za povratak“.
Prema njegovoj zamisli, pojedine države članice EU trebalo bi da mogu da samostalno preuzmu inicijativu. Neke zemlje, poput Holandije, već rade na konkretnim sporazumima, na primjer sa Ugandom. Međutim, drugi pokušaji ovog tipa – poput onih između Italije i Albanije – propali su zbog otpora pravosudnih institucija EU.
Prema informacijama njemačkog MUP-a, pored ministara unutrašnjih poslova iz Poljske,Italije, Luksemburga i Švajcarske, očekuje se i učešće ministara zaduženih za migracije iz Danske, Švedske, Belgije i Holandije, kao i komesara EU za migracije, Austrijanca Magnusa Brunera (ÖVP). Francuski ministar unutrašnjih poslova ovog puta je ostao kod kuće, pravdajući to trenutnom krizom vlade u svojoj zemlji.
Avganistan i Sirija
Još u julu Dobrint se sastao sa kolegama iz pet država EU i sa Brunerom, na alpskom vrhu Cugšpice. Učesnici su se tada dogovorili da će se zalagati za dosledne deportacije, uključujući i u Siriju i Avganistan, za bolju zaštitu spoljašnjih granica EU, kao i za povećanje broja prihvata odbijenih tražilaca azila od strane zemalja izvan Evropske unije.
Rezultat toga su sve češći kontakti sa vlastima u Avganistanu i Siriji u vezi sa deportacijom njihovih državljana.
Nakon dolaska na vlast u maju, vlada kancelara Fridriha Merca navela je kao jedan od svojih najvažnijih zadataka drastično smanjenje ilegalne migracije i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj. Broj podnijetih zahtjeva za azil u Njemačkoj drastično je opao u prvoj polovini ove godine. Međutim, to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su uvedene još za vrijeme prethodne vlade Olafa Šolca.
Pokrajinski ministar lično pratio deportaciju desetina srpskih državljana
Ministar unutrašnjih poslova Hesena, Roman Posek (CDU) rekao je da mjere savezne vlade daju rezultate: „Broj izbjeglica značajno opada, dok broj deportacija znatno raste. Dobro je što savezna vlada i pokrajine od početka mandata nove savezne vlade po ovim pitanjima sarađuju ruku pod ruku“, prenose mediji.
„Posebno pozdravljam to što je novi savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint ovu strategiju uzeo u obzir i kada je reč o Avganistanu i Siriji“, rekao je on.
Ministar Posek je u utorak (30.09.) lično bio pristuan tokom cijelog procesa deportacije koji je počeo u ranu zoru (4:30) kada je na kraju posebnim avionom iz Frankfurta – u Srbiju i Sjevernu Makedoniju deportovano ukupno 67 ljudi, među njiima 19 kriminalca. To je bio rezultat saradnje više njemačkih pokrajina, organa vlasti i institucija.
„Bilo mi je važno da steknem lični utisak o procesu deportacije“, rekao je Posek i naveo da je prije toga, „sredinom septembra uhapšeno 13 državljana Srbije zbog sumnje na nezakoniti boravak, od kojih je 11 uhapšeno i zbog falsifikovanja dokumenata, te su brzo deportovani u svoju zemlju porijekla“.
Preporučeno
A između juna 2024. i juna 2025. deportovano je 91 osoba u Srbiju i 16 osoba u Severnu Makedoniju.
