Lideri država članica Evropske unije (EU) iskoristiće predstojeći samit EU – Zapadni Balkan da upozore da izostanak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje koči oba partnera na njihovom evropskom putu.
Šefovi država i vlada EU navešće da se moraju primijeniti svi dogovori postignuti u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU.
“Podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan (Plan rasta) uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz merljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa”, navodi se u nacrtu deklaracije u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. Dokument bi trebalo da bude usvojen na kraju samita.
Dijalog o normalizaciji odnosa godinama je u zastoju. Lideri Kosova i Srbije nisu se sastali od septembra 2023. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, koja je dužnost preuzela u decembru 2024, nijednom nije bila domaćin sastanka na visokom nivou.
Kao razlog za izostanak sastanaka u početku se navodila unutrašnjopolitička situacija u obe zemlje. Na Kosovu je skoro dvije godine trajala institucionalna kriza. Srbija se suočila s protestima širom zemlje posle pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba.
Nakon stabilizacije institucija na Kosovu i vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobijedila Studentska lista, EU će posle formiranja nove srpske vlade pokušati da oživi dijalog.
Ponovo osuda veličanja ratnih zločinaca
Sastanak lidera država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana zakazan je za 25. novembar. Deklaraciju usvajaju lideri EU, a učesnici iz regiona usklađuju se s njom.
Između ostalog, biće ponovljeno da je neophodno da zemlje regiona poštuju evropske vrijednosti i načela. Lideri EU ponovo će poručiti da očekuju da zemlje te vrijednosti pokažu i na djelu, posebno kada je riječ o zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih.
„Svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti su s najosnovnijim evropskim vrijednostima“, poručiće se u završnoj deklaraciji. Zemlje regiona biće pozvane da podstiču kulturu poštovanja i solidarnosti sa svim žrtvama, kao i poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova za ratne zločine.
U deklaraciji se navodi i da su inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusjedski odnosi i dalje ključni za izgradnju zajedničke budućnosti. Isto važi i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj vjeri i uz opipljive rezultate.
Prema nacrtu dokumenta, i dalje su potrebni odlučni dodatni napori kako bi se podstakli pomirenje i regionalna stabilnost. Oni su neophodni i za pronalaženje i sprovođenje konačnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove koji potiču iz nasljeđa prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom. Među tim pitanjima pominju se Sporazum o pitanjima sukcesije, preostali slučajevi nestalih lica i ratni zločini.
Poseban odlomak deklaracije odnosi se na usklađivanje zemalja regiona sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja.
Lideri EU pohvaliće partnere koji su se u potpunosti uskladili, a ostale pozvati da slijede njihov primjer.
Najvjerovatnije posljednji samit za Crnu Goru kao državu kandidata
Samit se održava oko pola godine nakon samita u Tivtu, u Crnoj Gori, koja je najizvjesnija buduća članica EU.
Ovo će najvjerovatnije biti posljednji samit EU – Zapadni Balkan na kojem Crna Gora učestvuje kao država kandidat.
Crna Gora intenzivno radi na zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, a očekuje se da pregovore o članstvu okonča do kraja ove godine. Potpisivanje ugovora o pristupanju očekuje se najranije u junu naredne godine. Tada će Crna Gora dobiti status države pristupnice.
Evropski lideri će na kraju samita sljedeće nedjelje potvrditi da sve nestabilnija geopolitička situacija naglašava potrebu za jedinstvom EU i Zapadnog Balkana. Tu situaciju obilježavaju ruski agresorski rat protiv Ukrajine, sukobi na Bliskom istoku i sve oštrija globalna konkurencija.
„Ponovo izražavamo punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji. Proširenje je realna mogućnost koju treba iskoristiti“, poručiće evropski lideri u završnoj deklaraciji.
Preporučeno
Proširenje se u dokumentu opisuje kao geostrateška investicija u evropski mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Zemlje regiona biće pozvane da ubrzaju odlučne reforme i ispune obaveze neophodne za napredak ka EU. Istovremeno će biti naglašeno da i EU treba da unaprijedi sopstvene pripreme i reforme za proširenu Uniju.















