“Svaki napad na nuklearne elektrane je samoubilački”, rekao je prošle sedmice generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš, te je pozvao inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da dobiju pristup lokaciji.

Rusija i Ukrajina optužile su jedna drugu zbog napada.

Ukrajinski zvaničnici saopštili su prošle sedmice da je 14 ljudi ubijeno u jednom napadu u blizini elektrane koji je oštetio pumpnu stanicu i senzore za zračenje. Rusija je optužila Kijev za “nuklearni terorizam”, piše The Moscow Times.

Zašto je važna nuklearna elektrana Zaporožje?

Smještena na rijeci Dnjepar, nuklearna elektrana Zaporožje je najveći nuklearni kompleks te vrste u Evropi i među 10 najvećih u svijetu.

Postrojenje je pod kontrolom ruskih snaga otkako su ga zauzele u martu, ali njime i dalje upravljaju tehničari ukrajinske državne nuklearne kompanije Energoatom.

Energoatom je prošle sedmice saopštio da se ruske snage spremaju da povežu elektranu sa Krimom, koji je Rusija anektirala 2014. godine, i da oštećuju elektranu preusmjeravanjem proizvodnje električne energije.

Smještena na oko 200 kilometara od poluostrva Krim, elektrana ima šest od 15 ukrajinskih reaktora i može snabdjeti strujom četiri miliona domova.

Kakva je situacija u ovom trenutku?

Iako elektrana ima šest reaktora, samo dva trenutno rade, saopštio je ukrajinski Energoatom ranije ovog mjeseca. IAEA je rekla da nije bila u mogućnosti posjetiti elektranu prije početka rata, ali je potvrdila da su dva reaktora trenutno povezana na mrežu.

Ukrajina je saopštila da su u objektu oštećena tri dalekovoda i da “elektrana radi samo sa jednom proizvodnom linijom, što je izuzetno opasan način rada”.

Rusija je optužena da je rasporedila 500 vojnika i postavila raketne bacače u tom području – koristeći nuklearnu elektranu kao štit. Nedavni snimci koje su objavili istraživački novinari očigledno pokazuju kako se unutar kompleksa voze vojna vozila.

Zvaničnici koje je postavila Moskva u regionu Zaporožja više puta su govorili da su ukrajinske snage odgovorne za udare na fabriku.

Vladimir Rogov, član proruske regionalne administracije, rekao je u petak da je fabrika morala da smanji proizvodnju i da bi mogla biti zatvorena ako se granatiranje nastavi.

Rogov je istog dana rekao da je ukrajinska raketa pala 10 metara od skladišta nuklearnog otpada, ali da postrojenje nije pretrpjelo kritična oštećenja.

Vlasti koje je postavila Rusija predložile su u ponedjeljak prekid vatre u okolnom području.

Kako bi izgledao nuklearni incident?

Situacija u Zaporožju vratila je uspomene na nuklearnu katastrofu u Černobilju 1986. u sovjetskoj Ukrajini u kojoj su stotine ljudi ubijene i povrijeđene, a radioaktivna kontaminacija se proširila po Evropi.

Slično tome, stručnjaci za nuklearnu energiju upozoravaju da bi svaki nuklearni incident pogodio ne samo Ukrajinu, već i susjedne države, uključujući Rusiju, Moldaviju, Bjelorusiju, Rumuniju i Bugarsku.

Oštećenje kritične infrastrukture, uključujući reaktore, moguće je kao rezultat borbi, rekao je Andrej Ozharovski, stručnjak za sigurnost radioaktivnog otpada u Ruskoj socijalno-ekološkoj uniji.

“U slučaju vanjske sile, poput namjernog ili nenamjernog raketnog udara, primarni krug nuklearne elektrane mogao bi biti oštećen”, rekao je, dodajući da takva vrsta oštećenja može uticati na vakuumsku posudu reaktora i dovesti do eksplozije.

“U slučaju eksplozije, s obzirom na činjenicu da se postrojenje nalazi u blizini rijeke, oslobađanje radijacije bi potencijalno moglo uticati na stotine kilometara oko elektrane”, rekao je Ozharovski telefonom za The Moscow Times.

Međutim, stručnjak za radiohemiju Boris Žujkov rekao je da je katastrofa razmjera Černobilja malo vjerovatna jer elektrane imaju dva vrlo različita tipa reaktora.

“Veoma je teško uništiti reaktor čak i namjerno – mora se više puta udarati na isto mjesto, ali čak i tada bi razmjere katastrofe bile drugačije”, rekao je Žujkov.

“Postrojenje u Zaporožju ima bolju zaštitu i trenutno postoje samo dva radna reaktora — ovi faktori smanjuju potencijalne rizike. Ali, naravno, raketni udar može dovesti do ozbiljne nesreće”, dodao je.

Istakao je da bi razmjere te nesreće zavisile od mnogih faktora, kako će se to dogoditi, kako će reagovati osoblje fabrike, koliko brzo će stanovnici biti evakuisani.

“Pitanje nije da li bi radioaktivni [elementi] dospjeli u vazduh i vodu. Povećanje radijacijske pozadine za ograničeno vrijeme ne predstavlja opasnost. Pitanje je kakva radioaktivnost i kolika radioaktivnost”, dodao je Žujkov.

Da li se nuklearni otpad skladišti u postrojenju?

Ovo predstavlja još jedan rizik. Prema riječima stručnjaka, ako granatiranje pogodi nuklearni otpad koji se nalazi u fabrici Zaporožje, to bi moglo uzrokovati veliko curenje.

“Ako raketni udari pogode skladište nuklearnog otpada, onda bi [nuklearno] zagađenje moglo da se proširi kroz vazduh i vodu”, rekao je Ozharovski.

Ukrajina je ranije ovog mjeseca upozorila da elektrana skladišti 1.200 tona nuklearnog goriva, dodajući da bi “kontaminacija [u slučaju eksplozije] mogla biti prilično visoka”.

Kakva je bila međunarodna reakcija?

Više od 40 zemalja pozvalo je Rusiju da povuče svoje snage iz elektrane i dozvoli nuklearnom nadzorniku UN-a da izvrši proces verifikacije.

IAEA je saopštila da je od Ukrajine i Rusije dobila kontradiktorne informacije o statusu objekta, njegovom radu i šteti koju je pretrpio.

Međunarodni nuklearni nadzor više puta je pozivao obije strane da zaustave sve vojne aktivnosti na lokaciji, dodajući da “ne postoji neposredna prijetnja nuklearnoj sigurnosti”, ali da bi se situacija “mogla promijeniti u svakom trenutku”.

“Tražim da obije strane u ovom oružanom sukobu sarađuju sa IAEA-om i omoguće misiju u zaporoškoj nuklearnoj elektrani što je prije moguće”, rekao je prošle sedmice generalni direktor IAEA Rafael Mariano Grossi.

“Vrijeme je od suštinskog značaja”, dodao je.