Ali koliki bi mogao biti taj pomak udesno i koliko će on “potresti” Evropsku uniju?

Oštro skretanje udesno

Već mjesecima politički analitičari prognoziraju da će na evropskim izborima stranke lijevog centra i zeleni izgubiti mjesta na račun desnog centra i krajnje desnice.

Savjet za vanjske poslove još je na početku godine predvidio da će doći do “oštrog skretanja udesno” te da bi antievropske stranke mogle dobiti izbore u čak devet zemalja, među kojima u Belgiji, Italiji i Francuskoj.

To bi donekle moglo ugroziti većinu koju drže tri “srednjostrujaške” grupacije – Evropska pučka stranka (EPP) desnog centra, socijaldemokrati lijevog centra (S&D) i liberalno-centristička Obnovimo Evropu (Renew Europe).

Krajnje desni Identitet i demokratija (ID) i manje radikalni, ali euroskeptični Evropski konzervativci i reformisti (ECR) dvije su glavne grupacije koje će vjerovatno najviše profitirati na izborima.

Podaci anketa s kraja maja pokazuju da bi ID mogao dobiti 68 mjesta, a ECR 75.

Time bi one s postojećih 118 mandata u Evropskom parlamentu skočile na 143. Kompletni Evropski parlament broji 720 mjesta.

EPP, S&D i Renew trebale bi u novom sazivu imati 404 mjesta, što je tanja većina od sadašnjih 417 mandata, ali, nadaju se, još uvijek dovoljno da sačuvaju većinu koju imaju od izbora 2019.

Ako se projekcije pokažu tačnima, parlament će ipak imati uticajniji nacionalistički blok što će zasigurno izmijeniti i rasprave o ključnim pitanjima s kojima se Evropa suočava.

Što je dovelo do uspona krajnje desnice?

Djelovanje na polju klimatskih promjena, rast migracija i odgovor na njih, ekonomska neizvjesnost i bijes protiv establišmenta među mnogobrojnim su razlozima kojima analitičari obrazlažu uspon krajnje desnice.

Sve navedeno, ojačano ruskim dezinformacijskim kampanjama, stvorilo je moćnu mješavinu koja je uzdigla ekstremne desničare, piše dpa.

Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova, kako je citira Financial Times, požalila se da se Evropa bori protiv “lavine dezinformacija” iz Rusije.

Istrage širom EU-a otkrivaju dokaze o tome. Belgijski premijer Alexander De Croo u martu je rekao da su obavještajne službe njegove zemlje otkrile ruske mreže u “nekoliko evropskih zemalja” čiji je cilj uticati na evropske izbore.

Stranke radikalne desnice istovremeno tvrde da institucije EU-a dominiraju svakodnevnim životom javnosti, a nemoćne su im istovremeno pomoći.

Kako će krajnja desnica uticati na evropske politike?

Uticaj radikala iz desnog spektra vjerovatno će spriječiti uspješnu saradnju EU-a na sveobuhvatnim politikama kao što su klima i migracije, u skladu s njihovim ciljem jačanja suverenih uloga zemalja.

Zbog toga je moguće da ambiciozne evropske politike koje traže visok nivo saradnje među državama članicama ne ugledaju svjetlo dana u mandatu sljedeće Evropske komisije.

Primjer takvih vrsta dogovorenih politika Komisije na odlasku su Zeleni plan ili Evropski pakt o migracijama i azilu.

Nesigurna budućnost za Ursulu von der Lajen

Pomak udesno mogao bi uticati i na izbor sljedećeg predsjednika Evropske komisije, vjerovatno najmoćnije uloge u EU.

Njemačka konzervativka Ursula von der Lajen iz EPP-a želi drugi mandat, ali pronalazak parlamentarne većine koja bi joj dala podršku mogao bi se pokazati jako teškim jer političke grupe prilagođavaju svoje poteze sve većoj podršci birača ekstremnoj desnici.

Čelnica francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla je italijanskom listu Corriere della Sera da želi bliže sarađivati s Braćom Italije premijerke Đorđe Meloni.

“Ako uspijemo, možemo postati druga najmoćnija grupacija u Evropskom parlamentu. Mislim da se takva prilika ne smije propustiti”, rekla je Le Pen.

Dvije stranke pripadaju dvjema različitim grupacijama u EP-u, Nacionalno okupljanje pripada ID-u, a Braća Italije ECR-u.

Spajanje ID-a i ECR-a moglo bi se pokazati odlučujućim faktorom za izbor budućeg čelnika EK-a i za sastav sljedeće Komisije.

U aprilu von der Lajen nije isključila saradnju s grupom ECR i pridobila je podršku italijanske premijerke.

To bi se moglo pokazati kao riskantna strategija: njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je von der Lajen da ne pokušava osigurati još jedan mandat uz pomoć desničarskih ekstremista.

Podijeljena krajnja desnica

Ali ekstremni desničari daleko su od homogene sile.

Ono što ih prvo dijeli jest Rusija. Poljska stranka Pravo i pravda, dio ECR-a, dijametralno je suprotna prokremaljskom stavu mađarskog Fidesza o ukrajinskom ratu. Meloni je u međuvremenu zauzela jasan proukrajinski stav.

Još jedno polarizirajuće područje su pokušaji krajnje desnice da se dopadne “mainstreamu” čime misli privući određenu kategoriju birača.

Veliki raskol nastao je u grupi ID nakon što je vodeći kandidat AfD-a za izbore Maximilian Krah rekao da nisu svi članovi SS-a, nacističke paravojne grupe, bili kriminalci.

To je dovelo do osude iz Nacionalnog okupljanja koji se pokušava osloboditi svoje antisemitske reputacije i na kraju je rezultiralo izbacivanjem AfD-a iz grupe ID.

Ali, niti je siguran uspjeh radikalne desnice na izborima niti imenovanje von der Lajen.

Međutim, jasno je da se raspada “sanitarni kordon”, neformalan poslijeratni sporazum za isključivanje krajnje desnice iz vlasti, jer sve više takvih stranaka ulazi u vladajuće koalicije.