Video
Iako histološki nalaz još nije gotov, stručnjaci kažu da se može reći da bi Matijanić imao šanse da je na samom početku infekcije bio hospitalizovan i pod stalnim nadzorom ili da je dobio lijek. Kod kuće nikakvu šansu nije imao, te je preminuo 5. avgusta u popodnevnim satima.
Covid-19, teška upala pluća i upala srčanog mišića
Nalaz je pokazao da je Matijanić imao covid-19 i teški oblik upale pluća, koja je bila posljedica zaraze koronavirusom, tzv. obostranu intersticijsku upalu pluća.
Istovremeno je s covidom-19 došlo do upale srčanog mišića, što je dovelo do toga da srce nije moglo obavljati svoju funkciju. Laički rečeno, nije moglo pumpati krv, što je vjerojatno bio uzrok značajne onemoćalosti na koju se žalio u telefonskom razgovoru s medicinskim radnicima. Podsjetimo, Matijanić je govorio da se osjeća toliko umorno i iscrpljeno da ne može hodati, čak ni do toaleta, no niko od medicinskih radnika uprkos tome nije smatrao potrebnim Matijanića hospitalizovati.
Stručnjaci tumače da postoji nešto što se zove NYHA Score, jednostavna skala koja se koristi kod zastoja srca i ide od 1 do 4. Na toj skali Matijanić je u tom trenutku vjerojatno bio na 3. Činjenice da čovjek ne može hodati nekoliko koraka ili da se u mirovanju guši klinički su značajne i svaki medicinski radnik trebao bi pomisliti kako je moguće da dolazi do zatajenja srca.
Kako je došlo do značajnog oštećenja pluća, ali i još značajnijeg srčanog zatajenja, nastao je masivni plućni edem. Srce nije moglo pumpati krv, ona je ostajala u krvnim žilama pluća te se tečnost iz krvnih žila izlivaa u pluća, što je dovelo do prestanka disanja i konačno smrti.
Osim u plućima, tečnost se nakupila i oko srca (hidroperikard), što je dodatno oslabilo mogućnost rada srca zbog pritiska na srčani mišić.
Da bi oštećenje srca kod miokarditisa bilo značajno, treba proći neko vrijeme od početka zaraze covidom-19, međutim teško je reći koliko je to trajalo kod njega. Drugim riječima, moguće je da je Matijanić bio zaražen više dana prije nego što mu je covid-19 dijagnostifikovan. Na to pitanje odgovor bi možda mogla dati histološka analiza čiji rezultati tek trebaju stići.
Matijaniću je u sitnim ograncima pluća pronađena i hrana. Ona bi mogla biti posljedica aspiracije, odnosno udisanja komadića hrane. Naime, tokom telefonskog razgovora Matijanić je spominjao hropac i gušenje. No hrana u plućima takođe može biti posljedica reanimacije, odnosno oživljavanja tokom kojeg mu je pritiskan grudni koš. S obzirom na to da se hrana nalazila u vrlo malim plućnim ograncima, ona sigurno nije bila uzrok smrti jer su veliki dišni putevi ostali prohodni i u njima nisu nađeni ostaci hrane.
Sjogren je trebalo shvatiti ozbiljnije
Kada je riječ o intersticijskoj upali pluća, nije potpuno jasno je li ona bila manifestacija Sjogrenove bolesti, u skladu s ranijim sumnjama u njegovim dijagnozama, ili ju je izazvao covid-19, ili su je izazvala oba stanja. Bez histologije, uz eventualnu imunohistokemiju, to neće biti moguće znati kao finu distinkciju.
Poznato je da je plućna manifestacija Sjogrena velik rizični faktor za razvoj teškog oblika bolesti kod bilo koje upale pluća, a posebno kod covida-19. Drugim riječima, činjenicu da je Matijanić bolovao od Sjogrenova sindroma trebalo je shvatiti ozbiljno od samog početka.
Sitna krvarenja u alveole i intersticij moguće su posljedice reanimacije ili ukupnog stanja. One se opisom isključuju kao glavni uzrok smrti.
Edem mozga vjerojatno je bio posljedica reanimacije, ali i zastoja protoka krvi, koji je pak bio posljedica srčanog zatajenja. No vrlo je malo vjerojatno da je to moglo biti uzrok smrti.
Zaključak o uzroku smrti
Stručnjaci zaključuju da je edem pluća vjerojatno bio neposredan uzrok smrti, a on je nastao zbog miokarditisa, odnosno upale srčanog mišića, kao i zbog obostrane upale pluća. Osnovni uzrok smrti bio je covid-19, bolest kojom je započeo navedeni niz.
Drugo značajno stanje koje je pridonijelo smrti, ali nije s njom u uzročnoj vezi, Sjogrenov je sindrom s plućnom manifestacijom.
Na temelju ovog tumačenja moguće je reći da bi Matijanić imao šanse da je na samom početku infekcije bio hospitalizovan i pod stalnim nadzorom.
Također se može zaključiti da bi imao šanse da je dobio neki antivirusni lijek, Remdesivir, kojeg je nedostajalo, ili Paxlovid, koji Hrvatska i ne uvozi.
Preporučeno
Uznemirujući snimci razgovora na kojima Matijanić uporno i ljubazno traži pomoć od ljekara, ali je ne dobija takođe su objavljeni prethodnih dana.
