Novi njemački ministar unutrašnjih poslova, demohrišćanin Aleksander Dobrint, naredio je pooštravanje kontrole nemačkih granica. Pritom bi trebalo i da se sa granice vraćaju ljudi koji traže politički azil u Njemačkoj, ako nemaju važeće putne dokumente ili ako su već zatražili azil u nekoj drugoj zemlji Evropske unije. Dobrint je rekao da njemačka savezna policija sada ima mogućnost vraćanja takvih osoba sa granice, ali nije obavezna da tako postupi. Dakle, policija će odlučivati od slučaja do slučaja.

Određeno je da će od ove mjere biti pošteđeni trudnice, bolesni ljudi, maloljetnici bez pratnje kao i drugi pripadnici ranjivih grupa.

Kako Dobrint obrazlaže te mjere?

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Fridriha Merca, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja sa njemačkih granica. Šef kancelarovog kabineta Torsten Fraj rekao je za Prvi program njemačke televizije (ARD) da se migracija mora smanjiti na „podnošljivu mjeru”. Brojni gradovi i opštine godinama se žale da su školstvo i zdravstvo preopterećeni, da su na tržištu stambenog prostora za iznajmljivanje troškovi eksplodirali.

Ministar unutrašnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju da na ovaj način uđu u Njemačku. Istovremeno, trebalo bi da ova mjera motiviše susjedne zemlje – sve su članice Evropske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Torsten Fraj je rekao da su ove mjere postale neophodne jer do sada nijesu mogle dovoljno da se zaštite spoljne granice EU.

Šta je pravna osnova za odluke?

Vraćanje sa granice je pravno sporno. Član 18 njemačkog Zakona o azilu glasi: „Strancu se zabranjuje ulazak u zemlju, ako dolazi iz bezbjedne treće zemlje“. Pošto je njemačka okružena članicama Evropske unije, graniči se sa bezbjednim zemljama.

Evropska pravila međutim predviđaju da najpre mora da se ustanovi koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU u koju je migrant najprije ušao. Ipak, činjenica je da mnogi od njih putuju do Njemačke i na osnovu komplikovanog postupka onda i ostanu u zemlji.

Alternativno rješenje je zapisano u članu 72 Ugovora o EU, prema kojem se privremeno može odstupiti od evropske pravne regulative kada je riječ o „očuvanju javnog reda i unutrašnje bezbjednosti“. Međutim, kriterijumi za primjenu su visoki. Njemački kancelar Fridrih Merc je u Briselu rekao: „Niko u jnemačkoj Vladi, pa ni ja lično, nije proglasio hitnu situaciju“.

Bivši predsjednik njemačkog Ustavnog suda Hans-Jirgen Papir smatra da je vraćanje sa granica u skladu sa zakonom. On je za njemačke medije izjavio: „Ja to vidim tako, da je neotuđivo suvereno pravo države da ne dopusti svakoj osobi da uđe u zemlju koja izgovori riječ ‘azil’. Prema njemačkim zakonima je to moguće i ispravno – kao i prema evropskim zakonima“.

Političke reakcije u Njemačkoj

Očekivano, jednima su ove mjere nedovoljne, a drugi smatraju da se otišlo predaleko.

Jedna od predsjedavajućih poslaničkog kluba Zelenih Katarina Drege je za dnevni list Rajniše post rekla da je vraćanja s granice „očigledno suprotne evropskom pravu“. Ona je dodala: „Ljudi koji na njemačkoj teritoriji zatraže azil, imaju pravo na to da se taj zahtjev preispita“.

Na kongresu Ljevice šef njihovog poslaničkog kluba u Bundestagu Seren Pelman oštro je kritikovao ove mjere: „Ko iz straha od desničara sprovodi desničarsku politiku, može samo da izgubi“. Dodao je da će Ljevica oštro da se suprotstavi takvoj politici.

Socijaldemokrate, koalicioni partneri u vladi koju predvode demohrišćani, zahtijevaju što bolju saradnju sa susjednim zemljama, koje nisjeu oduševljene ovim mjerama.

Dijelom ekstremno desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) zahtijeva još oštrije mjere. Šefica partije Alis Vajdel rekla je da je Merc obećao preokret u migracionoj politici sa „jasnim mjerama protiv ilegalnog masovnog doseljavanja“, a sada je razočarao birače i popustio pred socijaldemokratama.

Reakcije iz inostranstva

Susjedne zemlje poput Poljske i Švajcarske izrazile su zabrinutost zbog postupaka Njemačke, bojeći se da će morati da preuzmu veliki broj lica koja sada Njemačka vrati sa svojih granica. Njemački kancelar Merc je međutim u petak u Briselu naglasio: „Ovo nije ekskluzivno nemački postupak. Imamo koordinaciju sa našim evropskim susjedima“.

Očigledno njemačka Vlada shvata uvođenje ovih mjera kao stimulans za EU da postupi slično. Torsten Fraj je izjavio za ARD da njemačka Vlada time želi da brzo postigne rezultate, kako bi se onda u migracionoj politici uvele „po mogućnosti evropske“ mjere.

Šta dalje?

Evropska unija je dugo imala liberalnu politiku prema migrantima, ali se sada jasno kreće u suprotnom pravcu. To se očito dešava i zbog toga jer u sve više zemalja članica jačaju partije koje su kritički nastrojene prema politici dodjele azila.

Evropska unija je već donijela oštriji zakon o azilu, ali on još nije primijenjen. Planirana reforma evropske zakonske regulative predviđa da se već na spoljnim granicama Evropske unije može odlučivati o zahtjevima za azil osoba koje nemaju velike izglede da ostanu u nekoj zemlji Unije.

Torsten Fraj je kritikovao dogovorenu evropsku reformu, rekavši da ona ne dolazi samo prekasno već i da je nedovoljna. Dodao je da je 16 zemalja pozvalo Komisiju EU da preradi dogovorena pravila.

Sadašnja situacija u Njemačkoj ima korijen u odlukama iz 2015. Bivša kancelarka Angela Merkel i njen ministar unutrašnjih poslova Tomas Demezjer (oboje iz Hrišćansko-demokratske unije, CDU, kao i novi kancelar Merc) odlučili su na vrhuncu izbjegličkog talasa iz Sirije 2015. da ne vraćaju tražioce azila sa granice. Sada je Dobrint poništio tu odluku iz 2015.

Kakav je dosadašnji bilans?

dmah poslije Dobrintove direktive, ona je počela da se primjenjuje u četvrtak i petak. Njemački bulevarski list Bild u svom izdanju nedjeljom citira iz prvog bilansa. Policija je prema tim navodima registrovala 365 nedozvoljenih ulazaka u zemlju, a 286 migranata su vraćeni nazad, preko granice. Među njima je i 19 koji su postavili zahtjev za dodjelu političkog azila. Glavni razlozi za vraćanje ljudi sa granica je nedostatak važeće vize, falsifikovani dokumenti ili prethodno izrečena zabrana ulaska. Četiri osobe su procijenjene kao pripadnici ranjivih grupa i smjeli su da uđu u zemlju.

U listu se navodi da je u dva dana uhapšeno 14 krijumčara, da je realizovano 48 naloga za hapšenje i da je pri pokušaju ulaska u zemlju otkriveno devet osoba iz ekstremističkog ili islamističkog miljea.