Stupile su na snagu u ponoć po američkom istočnom vremenu (05:00 GMT) 25%-ne carine na robu iz Kanade i Meksika i dodatna carina od 10% na robu iz Kine uvezenu u SAD.
Kina je odgovorila protivmjerama, uvodeći odmah carinu od 10-15% na neke američke poljoprivredne proizvode poput piletine, pšenice, kukuruza kao i na uvozi pamuka. Na neke druge prozvode poput svinjetine, govedine, voća, povrća i mliječnih proizvoda najavljeno je uvođenje 10%-ne carine od 10. marta.Peking je takođe stavio 25 američkih kompanija pod izvozna i investiciona ograničenja iz razloga „nacionalne sigurnosti“, ali se uzdržao od kažnjavanja bilo kojeg poznatog imena, kao što je učnjeno kada je Kina uzvratila na carine administracije Donalda Trampa od 4. februara.
Na listui„nepouzdanih entiteta“ je deset američkih kompanija iz oblasti vazduhoplovstva, obrane i tehnologije iz kojih će uvoz kontrolisati. Tih deset se našlo se na meti Kine zbog prodaje oružja Tajvanu, koji Kina smatra svojom teritorijom.
Sačinjena je i lista od 15 američkih subjekata čiji će proizvodi biti podvrgnuti ograničenju uvoza u Kinu.
Kanadski premijer Žastin Trudo je najavio je odgovor carinama na uvoz iz SAD vrijedan 155 milijardi dolara godišnje.
„Kanada neće ostati bez odgovora na ovu neopravdanu odluku. Kanada će odgovoriti s 25%-nim carinama na 155 milijardi dolara američkih proizvoda tako što odmah uvodi carinu na 30 milijardi dolara vrijednu robu, a na robu vrijednu preostalih 125 milijardi dolara carine uvodimo u narednih 21 dan. Naše carine ostaće na snazi sve dok američke carine ne budu povučene“, kazao je kanadski premijer.
Analitičari drže otvorenom mogućnost da carinski rat bude nastavljen pregovorima budući da ni Kina ni Kanada nijesu odgovorile svom snagom. Međutim, ne isključuju da nakon uzvratnih mjera odnosi eskaliratju u sveobuhvatni trgovinski rat posebno između SAD i Kine.
Preporučeno
Video