Predsjednik Tramp najavio je široke recipročne tarife na trgovinske partnere SAD-a, što će najvjerovatnije uticati na više industrija.

Ključne činjenice:

Tramp je u obraćanju u srijedu najavio tarife za više zemalja u Evropi, Aziji, Africi i Pacifiku, sa osnovnom stopom od 10%.

Koji proizvodi bi mogli biti pogođeni tarifama?

Cijene će vjerovatno porasti za proizvode koje prodaju američke kompanije, jer će plaćati poreze na uvezenu robu, iako još nije jasno koji bi proizvodi tačno bili pogođeni niti kako će kompanije reagovati.

Analitičari iz Rosenblatt Securities-a procjenjuju da bi Apple morao da poveća cijene više proizvoda kako bi nadoknadio procijenjenih 39,5 milijardi dolara dodatnih troškova, s obzirom na to da se oslanja na proizvodnju u Kini. To bi moglo značiti poskupljenje iPhone-a i Apple Watch-a za 43%, iPad-a za 42%, a AirPods-a i Mac računara za 39%. Jeftiniji model iPhone-a iz februara sa cijenom od 599 dolara porastao bi na oko 856 dolara, dok bi iPhone 16 Pro Max sa 1.599 dolara skočio na oko 2.300 dolara.

Oko 80% kafe uvezene u SAD dolazi iz Latinske Amerike, najviše iz Brazila (35%) i Kolumbije (27%), koje će biti pogođene tarifom od 10%.

Zrna kakaa, koja se koriste za proizvodnju čokolade, uglavnom se uvoze iz Obale Slonovače, Ekvadora i Gane, koje su suočene sa tarifama od 21% i 10%, dok se kakao puter uglavnom nabavlja iz Indonezije i Malezije, koje imaju tarife od 32% i 24%.

SAD većinu maslinovog ulja uvozi iz EU – Španije, Italije i Grčke – ali i iz Turske i Argentine. I Turska i Argentina pogođene su tarifama od 10%.

SAD čini oko 30,4% godišnjeg izvoza dragulja i nakita iz Indije. Devet od deset dijamanata u svijetu prerađuje se u Indiji.

Šećer se uglavnom uvozi iz Dominikanske Republike (17%), Brazila (14%) i Filipina (13%). Dominikanska Republika i Brazil suočeni su sa tarifama od 10%, dok je na Filipine uvedena stopa od 17%.

Više od 60% uvoza pirinča dolazi iz Tajlanda, Indije i Pakistana. Tajland ima tarifu od 36%, a Pakistan 29%.

Procjene američke Komisije za međunarodnu trgovinu kažu da 37% uvoza obuće (oko 9,5 milijardi dolara) dolazi iz Kine, koja će sada imati kombinovanu poresku stopu od 54%.

Mattel je u najavi rezultata za četvrti kvartal upozorio da će podići cijene svojih igračaka – uključujući Barbie i Hot Wheels – zbog tarifa na proizvode iz Kine, gdje se proizvodi oko 40% njihove robe. Oko 80% igračaka uvezenih u SAD dolazi iz Kine.

Vina iz zemalja EU biće pogođena tarifom od 20%. Glavni dobavljači SAD-u su Francuska i Italija, ali i Velika Britanija, Novi Zeland, Argentina i Australija – sve sa tarifom od 10%.

Škotski viski, proizveden u UK, takođe će poskupjeti. Asocijacija škotskog viskija saopštila je da je “razočarana” tarifom od 10% na britanske proizvode.

Kina je između 2013. i 2023. bila najveći izvoznik odjeće u SAD, ali značajni uvoznici su i Bangladeš, Kambodža, Indija, Indonezija i Pakistan – suočeni sa tarifama od 37%, 49%, 26% i 29%.

Oko 29% namještaja uvezenog u SAD dolazi iz Kine, a 26,5% iz Vijetnama, koji je pogođen tarifom od 46%.

Prosječni potrošači u SAD-u mogli bi plaćati između 2.000 i 5.000 dolara više za osnovne modele novih automobila proizvedenih u SAD-u, dok bi neki uvozni modeli mogli poskupjeti i do 20.000 dolara. Tramp je ranije najavio tarifu od 25% na sav uvoz automobila, a tarife na auto-dijelove počinju 3. maja.

Oko 34,5% elektronike – uključujući računare, televizore i dodatnu opremu – SAD uvozi iz Kine, ali i iz Malezije, Tajvana, Vijetnama, Japana, Nemačke i Južne Koreje.

Koji proizvodi bi još mogli biti pogođeni?

Pod ranije najavljenim tarifama od 25% na robu iz Meksika i Kanade, cijene bi mogle dodatno porasti.

Kanada je najveći izvoznik mesa u SAD (14 milijardi dolara u 2023). Uvoze se i govedina, svinjetina, žitarice, stočna hrana i uljarice.

Kanadska vlada upozorila je da tarife mogu podići cijene mliječnih proizvoda, zimskih jakni, staklenih proizvoda i bijele tehnike.

Oko 88% uvoza avokada u SAD dolazi iz Meksika. SAD je 2023. uvezao 45 milijardi dolara poljoprivrednih proizvoda iz Meksika, uključujući jagode, maline i paradajz.

Tekila čini oko 10% poljoprivrednog uvoza iz Meksika, dok 81% uvezenog piva u SAD dolazi iz Meksika – uključujući Pacifico, Coronu i najprodavaniji Modelo.

Više udruženja trgovaca alkoholom upozorilo je na rast cijena burbona, viskija iz Tenesija i kanadskog viskija.

Kanada uzvraća carinama na američka vozila

Premijer Mark Carney najavio je u četvrtak da će Kanada uvesti iste 25% carine na vozila iz SAD koja nisu obuhvaćena trgovinskim sporazumom USMCA. Carine se neće odnositi na auto-dijelove, a Kanada priprema okvir za proizvođače koji zadrže proizvodnju i investicije u zemlji.

Zanimljivost:

Stellantis će pauzirati proizvodnju u dvije fabrike – u Kanadi i Meksiku – kao odgovor na Trampove carine. Oko 900 radnika u SAD biće privremeno otpušteno. Stellantis koristi kanadsku fabriku za proizvodnju Chrysler Pacifica i Dodge Charger Daytona EV, a meksičku za Jeep Compass i Jeep Wagoneer.

Hoće li Temu i Shein biti pogođeni carinama?

Administracija je ukinula „de minimis“ izuzeće (paketi do 800 USD bez poreza) koje su Temu i Shein godinama koristili. Od 2. maja, takva roba biće oporezovana sa oko 30% ili 25 dolara po artiklu. Amazonov Haul, koji koristi sličan model, takođe je pogođen.

Suprotno mišljenje:

Bijela kuća tvrdi da potrošačke cijene neće značajno porasti, navodeći izjavu bivše sekretarke trezora Dženet Jelen iz prošle godine: “Ne vjerujem da će američki potrošači osjetiti značajniji rast cijena.” Ford je najavio popuste za sve potrošače, ali nije jasno da li će ih zadržati s obzirom na proizvodnju u Meksiku i Kanadi. Tramp je navodno rekao da ga “nije briga” ako strane kompanije podignu cijene.

U srijedu, koju je Tramp nazvao “Dan oslobođenja,” SAD je uvela recipročne carine na više od 180 zemalja. Tramp tvrdi da su stope “blage”, jer su polovina onih koje su drugi nametnuli SAD-u. Detalji tarifa bili su nepoznati do posljednjeg trenutka. Tarife su već na snazi za Kanadu i Meksiko (25%), Kinu (10%), čelik i aluminijum (25%).

Američki berzanski indeksi su danas u velikom padu na početku trgovanja u Sjedinjenim Američkim Državama pošto je na tržištu zavladao strah od trgovinskog rata i recesije. Prema podacima sa berzi, indeks Dow Jones je u 16.00 časova pao za 1.074,55 poena, odnosno za 2,65 odsto, S&P 500 za 155,59 poena ili 2,68 odsto, indeks Nasdaq za 440,56 poena, odnosno 2,71 odsto.

Kinesko ministarstvo finansija saopštilo je danas da će od 10. aprila uvesti carinu od 34 odsto na svu robu uvezenu iz Sjedinjenih Američkih Država i time uzvratiti na Trampove carine Kini od ukupno 54 odsto, a investitori rasprodaju akcije u strahu od daljih trgovinskih sukoba.