Optužnica, podignuta 2023, tereti Dodika i Lukića za sistemsko podrivanje državnog autoriteta donošenjem zakona kojima se RS „odvaja“ od nadležnosti Ustavnog suda BiH i odbija priznati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice. Tužilaštvo BiH navodi u optužnici da su ovi zakoni direktno ugrozili suverenitet države i otvorili put de facto secesiji Republike Srpske.
Potvrda krivice bila bi prvi slučaj da neki visoko rangirani političar u Bosni i Hercegovini snosi formalno-pravne posljedice zbog napada na ustavni poredak države.
Oslobađajuća presuda bi mogla izazvati kritike i biti tumačena kao znak slabosti pravosuđa.
Milorad Dodik je pod izgovorom „zaštite srpskih interesa“ inicirao 2021. donošenje zakona kojima se Republika Srpska povlači iz nadležnosti državnih institucija, uključujući Poreznu upravu i Sud BiH.
Stanje je kulminiralo 2022. godine, kada su u RS usvojeni zakoni kojima se odbacuje presuda Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i formiraju „paralelne institucije“.
Direktor „Službenog glasnika RS“ Miloš Lukić, optužen je da je službenim objavljivanjem ovih zakona omogućio njihovu primjenu, uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojom je taj proces obustavljen. Tužilaštvo tvrdi da je Lukić time „legalizovao nezakonite radnje“.
Preporučeno
Oči bh. javnosti i međunarodne zajednice danas su uprte u Sud BiH, jer će odluka koja bude donesena imati dugoročne posljedice na političku i pravnu scenu zemlje.
















