Video
Predsjednica predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi početkom avgusta posjetila je Tajvan, uprkos jasnom protivljenju Kine. Let aviona kojim je Pelosi stigla na ostrvo bio je najpraćeniji let ove godine, a sve do slijetanja spekulisalo se da li će do posjete ipak doći.
Posjeta predsjednice predstavničkog doma Kongresa, kako smatraju u Kini, pokazala je da mijenja svoju politiku o priznavanju jedne Kine. Jaz između dvije svjetske sile dodatno je produbljen nakon što je, poslije Pelosi, na Tajvan stiglo i još nekoliko delegacija američkih zvaničnika.
Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu za Euronews Srbija kaže da je posjeta Nensi Pelosi bila jedan vrlo nesmotren čin, koji je doveo do turbulencija u međusobnim odnosima dvije sile, ističući da takve stvari u perspektivi treba izbjegavati.
“Ono što je još važnije jeste da se Kina i SAD dogovore kako da upravljaju poslovima od zajedničke, kolektivne važnosti za čitavu planetu, kao što su, primjera radi, upravljanje zagađenjem i rad u pravcu smanjivanja emisuja štetnih gasova, kao što su pokušaji da se upravlja nekim ključnim konfliktima, u ovom trenutku ključan je ukrajinski, iako Kina nije toliko direktno angažovana kao SAD koji pomažu Ukrajini”, navodi Krstić.
U međuvremenu je i američki predsjednik objavio izvještaj o bezbjednosnoj strategiji gdje je Kinu naznačio kao najvećeg rivala na svim mogućim poljima. Krajem godine došlo je i do prvog susreta američkog i kineskog predsjednika na Baliju, poslije nekoliko godina, gdje su pozvali na završetak ukrajinskog sukoba i govorili o međusobnoj saradnji.
Ipak, da se trenutni odnosi Kine i Amerike bolje mogu opisati kao zatišje pred buru pokazuje i poruka kineskog predsjednika američkom kolegi da je pitanje Tajvana crvena linija u odnosima Pekinga i Vašingtona.
Krstić napominje da je Kina jedini pravi izazivač SAD, koja je u nekim aspektima moći i stigla Ameriku.
“U nekima aspektima je i dalje Amerika dominantna, ali to su zapravo dva, uslovno rečeno, pola i njihovo nadmetanje mora da bude kontrolisano, kako bi se spriječila eskalacija sukoba između sile koja narasta i sile koja, uslovno rečeno, ne opada u apsolutnim jedinicama, ali relativno u nekim aspektima posustaje u odnosu na rast Kine”, kaže on.
Dodaje da je to kroz istoriju uvijek bio jedan od ključnih faktora koji je uticao na pojavu velikih sukoba.
“Ja se iskreno nadam da će se ovdje pronaći mehanizam tako da se želje i ideje i jedne i druge strane dovedu u sklad i da ne dođe do nekog većeg sukoba koji bi potencijalno bio katastrofalan za čitav svijet”, objašnjava Krstić.
Dodatno su tenzije podgrijale i poruke podrške protestima kineskih građana protiv strogih ograničenja i nulte kovid politike koje su stigle iz Amerike. Ipak, uprkos podršci, postoji bojazan kada se čuju prognoze da bi svijet mogao ponovo da se suoči sa nekom pandemijom koja bi ponovo opet došla iz Kine.
Ovo je, prema riječima Krstića, jedan zanimljiv signal za buduće eventualne društvene pokrete, koji naglašava da Amerikancima odgovara heterogenizacija Kine.
Preporučeno
“Odgovara im da se ovakvi pokreti koji bi slabili centralnu vlast Komunističke partije javljaju, ali ja mislim da postoji zaista jedan društveni interes čitavog svijeta od toga da se Kina uslovno rečeno otvori makar u pogledu slobode širenja informacija. Da smo imali slobodu širenja informacija možda ne bismo imali ovakvu pandemiju kovida 19, kakvu smo imali 2020/21”, zaključuje sagovornik Euronews Srbija.
