Video
Benjamin Netanjahu je prošlog četvrtka zaokružio dramatičan i dugotrajan povratak na mjesto izraelskog premijera, nakon što je položio zakletvu kao vođa, vjerovatno, najdesničarske vlade u istoriji, za svoj šesti premijerski mandat, 18 mjeseci nakon što je svrgnut sa vlasti.
Već tada je mnogima u Izraelu ta uslovno pobjeda djelovala kao Pirova, a samo desetak dana kasnije te prognoze se pokazuju realnim. Zbog čega? Kritike nisu isključivo ideološke, ima tu i optužbi za korupciju i svega onoga što prati dugotrajno vlastodrštvo, u kojem se političari postanu bahati. Skretanje u desno samo je šlag na torti koji se ne tako stidljivo, već jasno manifestuje.
Određeni broj političara sa ovog djela političkog spektra imenovan je na ministarske funkcije, uprkos kontroverzi oko njihovih pozicija tokom predizbornih izbora u novembru, na kojima je pobijedio blok predvođen Netanjahuom.
Recimo Itamar Ben Gvir, koji je osuđen za podržavanje terorizma i podsticanje antiarapskog rasizma, preuzeo je novo proširenu ulogu javne bezbjednosti, i preimenovan je u ministra nacionalne bezbjednosti, sa jurisdikcijom nadgledanja policije u Izraelu i aktivnosti na okupiranoj Zapadnoj obali.
Otud u Tel Avivu sinoć protest sa desetinama hiljada ljudi protiv vođe Likuda, sedamdesettrogodišnjeg „Bibija“ Netanjahua.
Uprkos kiši, policija i mediji su procijenili da je više od 80.000 ljudi preplavilo centralni trg Habima (gdje se nalazi i prelijepi paviljon moderne umjetnosti Helene Rubinštajn) u Tel Avivu i sve okolne ulice, dok su drugi izašli na ulice u Jerusalimu radi paralelnih protesta, čime je samo potvrđena jaka socijalna svijest izraelskog društva, koje nije politički obamrlo, i stalni je korektiv vlastima, i ovoj za koju dio Izraela smatra da koketira sa preuzimanjem ingerencija koje ugrožavaju demokratiju.
Prisutni su držali natpise na kojima su Netanjahua poredili sa ruskim predjsednikom Vladimirom Putinom i govorili da se Izrael pretvara u poludemokratsku Mađarsku i teokratski Iran.
Demonstranti su za CNN izjavili da su došli iz straha za budućnost Izraela, kao i da bi poslali poruku Netanjahuu da „javnost neće podržavati ono što vide kao demontažu izraelske demokratije“.
Ester Hajut, predsjednica izraelskog Vrhovnog suda, napala je u četvrtak predložene izmjene kao „neobuzdan napad na pravni sistem“ i rekla da su one „smišljene da nanesu fatalni udarac nezavisnosti pravosudnog sistema“.
Predložene reforme, koje je prošle nedjelje najavio izraelski ministar pravde Jariv Levin, imaće za cilj da reformišu nominacije za Vrhovni sud putem komisije za reviziju i omogućiće parlamentu da poništi presude Vrhovnog suda.
Preporučeno
Djeluje da Izreal čeka turbulentan period, protkan ogromnim razlikama dva potpuno suprotna politička i ideološka pola, koja sve vide drugačije. Nije to isključivo odnos prema Palestincima, status Jerusalima, naseljavanje Zapadne obale, već bazične vrijednosti i poimanje vlasti. Činjenica da nijedna strana nema većinu, govori u prilog gore navedenoj tezi.
