Video
Njegova izjava izazvala je lančanu reakciju – od pada berzi do istorijskog potresa na kripto-tržištu, gdje je u samo jednom satu nestalo više od 7,5 milijardi dolara.
Tramp optužuje Peking da “drži svijet kao taoca”
Na društvenoj mreži Truth Social, predsjednik Tramp optužio je Kinu da postaje „veoma neprijateljski nastrojena“ i da pokušava da „drži svijet kao taoca“ kontrolom nad rijetkim metalima i sirovinama od kojih zavisi globalna tehnologija.
Njegova reakcija uslijedila je neposredno nakon što je Peking pooštrio pravila za izvoz rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju automobila, telefona i čipova. Tramp je zaprijetio da bi mogao da otkaže planirani sastanak sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, ali je ubrzo poručio da „nije siguran da će se sastanak uopšte održati“.
„Ja ću biti tamo svakako“, rekao je novinarima u Bijeloj kući, naglašavajući da „SAD neće više trpjeti kineske manipulacije tržištem“.
Panika na Volstritu i pad kripto-valuta
Trampove riječi odmah su se odrazile na finansijska tržišta. Dow Jones je pao za 1,9 odsto, S&P 500 za 2,7 odsto, dok je Nasdaq izgubio 3,5odsto vrijednosti – što je najdublji dnevni pad od aprila.
Kripto-tržište je reagovalo još burnije: u roku od 60 minuta, investitori su izgubili više od 7,5 milijardi dolara. Najviše su pogođeni Bitcoin (pad od 1,83 milijarde dolara), Ethereum (1,68 milijardi) i Solana (614 miliona dolara).
Prema izvještaju platforme Coinglass, ukupno je u posljednja 24 sata likvidirano više od 9 milijardi dolara pozicija, a čak 1,4 miliona investitora bilo je primorano da zatvori svoje trgovačke naloge.
Analitičari Valuermarketa opisali su taj događaj kao „najveću jednodnevnu likvidaciju u istoriji digitalne imovine“. Cijena Bitcoina pala je sa 122.000 dolara na 105.000 dolara – jedan od najtežih padova u njegovoj novijoj istoriji.
Američka privreda zavisi od Kine
Iako Tramp pokušava da prikaže Kinu kao glavnog protivnika, ekonomska međuovisnost dvije zemlje ostaje ogromna. Sjedinjene Države su i dalje zavisne od kineske robe vrijedne stotine milijardi dolara, uključujući elektroniku, odjeću i namještaj.
Predsjednik već godinama poziva američke kompanije, naročito u tehnološkom sektoru, da vrate proizvodnju u SAD, ali su se mnoge od njih odlučile za kompromis: investicije u domaće fabrike – dok se glavni dio proizvodnje i dalje odvija u inostranstvu.
Tramp je u aprilu uveo carine od 145% na kinesku robu, ali je ubrzo izuzeo elektronske proizvode, smanjivši tarifu na 20% – što su mnogi ekonomisti protumačili kao priznanje da bi preoštre carine mogle nanijeti ozbiljnu štetu američkoj ekonomiji.
Privremeno primirje pretvoreno u novi trgovinski rat
U maju su američki i kineski zvaničnici pokušali da ublaže tenzije – dogovorili su međusobno snižavanje carina, pa je Kina smanjila takse na američki izvoz sa 125 odsto na 10 odsto, dok su SAD snizile svoje carine sa 145 odsto na 30 odsto.
Taj dogovor nakratko je smirio tržišta, a berze obje zemlje su porasle. Ipak, Trampova nova najava praktično briše to privremeno primirje i vraća svijet u atmosferu trgovinskog rata.
„Ovo je povratak ekonomskog nacionalizma u svom najčišćem obliku“, ocjenjuju analitičari Financial Timesa. „Tramp koristi carine kao oružje, i to ne samo protiv Kine, već i protiv globalne zavisnosti od kineske proizvodnje.“
Tržišta čekaju sljedeći potez
Trampova administracija insistira da će nove carine „zaštititi američke radnike i obnoviti domaću proizvodnju“. Međutim, tržišta i dalje strahuju od domino-efekta. Ako Peking uzvrati kontramjerama, posljedice bi se mogle osjetiti širom svijeta – od Silicijumske doline do berze u Šangaju.
Preporučeno
Investitori zasad ostaju oprezni, a mnogi analitičari upozoravaju da bi Trampove trgovinske odluke, zajedno s nestabilnošću kripto-tržišta, mogle označiti početak novog talasa globalne finansijske nesigurnosti.
