Video
Ovo je treći nastavak konstitutivne sjednice otkako je 18. augusta objavljena cjelovita presuda Ustavnog suda.
Prema presudi, poslanici imaju rok od 30 dana da izaberu predsjednika i pet potpredsjednika Skupštine.
Predsjednik Skupštine mora biti izabran javnim glasanjem, a jedno ime može biti stavljeno na glasanje najviše tri puta.
Od objave presude, pokret Samoopredjeljenje (LVV) je predložio Albulenu Haxhiu, Doniku Gërvallu i Hekurana Muratija, ali niko od predloženih nije uspio dobiti potrebnih 61 glas.
Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) su izjavile da će glasati za određene kandidate iz LVV-a. S druge strane, Demokratski savez Kosova (LDK) i Socijaldemokratska inicijativa (Nisma) su naglasili da neće podržati nijednog kandidata za predsjednika Skupštine bez prethodnog političkog dogovora.
LVV je na prethodnim sjednicama – prije posljednje presude Ustavnog suda – insistirao na kandidaturi Haxhiu za predsjednicu Skupštine. Sada ova stranka tvrdi da, nakon neuspjeha kandidatura Gërvalle i Muratija, argument opozicionih stranaka iz prošlog saziva da Haxhiu nije prikladna za tu funkciju više ne stoji. LVV optužuje druge stranke za blokiranje formiranja institucija.
Međutim, druge stranke tvrde da LVV sada predlaže imena za koja zna da neće dobiti potrebne glasove. AAK je zatražila da se ime kandidata LVV-a objavi unaprijed, prije nego što se formalno predloži, ali to još nije učinjeno.
Kako je nastao politički zastoj?
Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova započela je 15. aprila, ali do danas nije završena zbog neslaganja među političkim partijama oko načina glasanja za predsjednika Skupštine.
Nakon što kandidatkinja pokreta LVV za predsjednicu Skupštine, Albulena Haxhiu, više puta nije uspjela biti izabrana u šest javnih glasanja, Dehari je 1. maja promijenio dnevni red.
Zatim je zatražio od Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova, Alijanse za budućnost Kosova i Srpske liste da predlože po jednog člana za komisiju koja bi nadgledala tajno glasanje za predsjednika Skupštine. Ovom prijedlogu su se usprotivile stranke koje su bile u opoziciji tokom prethodnog mandata, koje su odbile da nominuju člana za ovu Komisiju.
Prvobitno je AAK uputila pitanje Ustavnom sudu u vezi sa ovim političkim zastojem. Sud je odgovorio 26. juna, navodeći da se glasanje mora obaviti prema dosadašnjoj praksi. Sud je dao poslanicima rok od 30 dana da završe proces konstituisanja, ali taj rok je ignorisan.
U međuvremenu, PDK i LDK su podnijele odvojene predmete u vezi s pitanjem glasanja za predsjednika Skupštine.
Ustavni sud je 27. juna donio privremenu mjeru, kojom je poslanicima zabranjeno da donose odluke i poduzimaju radnje u vezi s konstituisanjem Skupštine do 8. avgusta.
Dana 8. avgusta, Ustavni sud je objavio odluku o dva podnesena predmeta – cjelovitu presudu objavio je 18. augusta – kojom je utvrdio da je promjena dnevnog reda bila kršenje, te je obavezao Skupštinu da se vrati na javno glasanje. Nijedna politička stranka nije osvojila dovoljno glasova da sama formira većinu, niti je postignut politički dogovor.
LVV, čiji je lider u tehničkom mandatu premijer Albin Kurti, osvojio je 48 mjesta na izborima održanim 9. februara, ali ostale parlamentarne stranke nisu pristale da glasaju za njegovu kandidatkinju za predsjednicu Skupštine, za čiji izbor je potrebno najmanje 61 glas.
PDK je osvojila 24 mjesta, LDK je treća sa 20, slijedi Srpska lista – najveća partija Srba na Kosovu – sa devet, te koalicija AAK-a i Socijaldemokratske inicijative (Nisma) sa osam mjesta.
Preporučeno
Još 11 mjesta pripada manjinskim zajednicama.
