Video
Turska je na Zapadu prije svega poznata po svojim dugim pješčanim plažama u regionu Mediterana. Međutim, ova zemlja već godinama nudi mnogo više: putovanja u istočnoanadolijske gradove sa impresivnim istorijskim znamenitostima, ronjenje, planinarenje i pješačenje u provincijama pograničnih regiona, koje su decenijama bile nedostupne zbog kurdskog konflikta. Pored već poznatih destinacija, i ove su danas podjednako popularne kako među domaćim tako i među stranim turistima.
Prema zvaničnim podacima, Turska je 2025. godine ugostila oko 64 miliona turista i ostvarila prihod od oko 56 milijardi eura. Već prethodne godine zemlja je prestigla Italiju i popela se na četvrto mjesto u svijetu, iza Francuske, Španije i SAD.
Od pandemije koronavirusa turistički sektor je značajno ulagao u komfor i bezbjednost. Ove godine se očekivalo da će biti premašena granica od 65 miliona posjetilaca i da će biti ostvaren prihod od oko 59 milijardi eura. Međutim, rat u Iranu je naglo poremetio te planove.
U svim istočnim i jugoistočnim gradovima otkazana su putovanja i noćenja, zabrinuto saopštava sektor. Do sada bi često u trećoj nedjelji marta veliki broj turista iz Irana dolazio da proslavi persijsku Novu godinu i prolećni praznik Novruz. Boravili bi najčešće u popularnim hotelima blizu granice, išli u šoping i posjećivali rodbinu koja živi u Turskoj u egzilu. Ove godine je to izostalo.
Stopostotna otkazivanja u pograničnim provincijama
Prema turskom statističkom zavodu TUİK, prethodnih godina je u prosjeku godišnje dolazilo oko 3,3 miliona posjetilaca iz Irana. Time je ta susjedna zemlja zauzimala peto mjesto među najvažnijim tržištima, iza Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Bugarske.
„Od početka rata u Iranu putovanja iz istočnih i jugoistočnih susjednih zemalja drastično su opala. I u suprotnom smjeru je došlo do potpunog zastoja“, kaže Onur Tundždemir, direktor prodaje i marketinga u turističkoj agenciji Ayanis Tour.
Ta kompanija od 1997. godine organizuje putovanja u Iran i Irak, prije svega u susjedne kurdske oblasti.
„Posljednjih nedjelja bavimo se gotovo isključivo otkazivanjima i povraćajem već uplaćenih avansa“, dodaje on.
Rat ima neposredne posljedice i po domaću privredu u pograničnim regionima. Prema njegovim riječima, sektor već trpi velike gubitke još od antivladinih protesta krajem 2025. i početkom 2026. godine. Od 18. februara, početka mjeseca ramazana, nastupio je potpuni zastoj. A ove godine se poklapaju Bajram i praznik Novruz.
Posljedice za evropsko tržište?
„Konflikti poput aktuelne eskalacije na Bliskom istoku imaju direktan uticaj na turističku industriju“, navodi Njemačko udruženje turističkih agencija (DRV). Predsjednik DRV-a Albin Lojdl pojašnjava: „Veće cijene kerozina, duže rute letova zbog zatvaranja vazdušnog prostora i mogući problemi sa kapacitetima mogu se srednjoročno odraziti na rast cijena avionskih karata.“ Istovremeno, interesovanje za odmor se prebacuje na druge destinacije, trenutno na zapad, na primjer Španiju. I to može dovesti do rasta cijena zbog promjene ponude i potražnje. Ali, bez obzira na destinaciju, odmah nakon izbijanja rata primijećen je oprezniji pristup novim rezervacijama.
Ipak, udruženje podsjeća da je veliki dio ljetnjih, pa čak i jesenjih putovanja već rezervisan.
„Mnogi Njemci su svoj odmor rezervisali ranije nego ikada. Najpopularnija ljetnja destinacija između maja i oktobra 2026. bila je, zaključno sa krajem januara, Turska – i po prihodu i po broju rezervacija“, navodi DRV, a slijede Španija i Grčka.
Nema opasnosti za popularne destinacije
Kan Kavaloglu, predsjednik Udruženja hotelijera i turističkih preduzeća Mediterana (AKTOB), naglašava da na popularnim destinacijama poput Istanbula, Bodruma i Antalije ne postoji opasnost za turiste i da tamo zasad nema masovnih otkazivanja.
Ipak, primjećuje se određena uzdržanost, naročito kod rezervacija iz Velike Britanije. Prema njegovim riječima, rezervacije iz Rusije i Njemačke i dalje su stabilne.
Međunarodna konsultantska kuća Oxford Economics procjenjuje da bi turizam na Bliskom istoku 2026. mogao da zabilježi pad broja turista između 11 i 27 procenata. Pošto aerodromi u zemljama Persijskog zaliva predstavljaju važne globalne čvorišne tačke i čine oko 14 procenata letova, to bi moglo da izazove domino-efekat.
Analitičari su, međutim, oprezni sa procjenama, jer negativne posljedice zavise od brojnih faktora – od trajanja rata do situacije nakon njega. Mehmet Išler, predsjednik Udruženja turističkih i ugostiteljskih preduzeća Egeja (ETIK), ipak je optimističan: „Turski turistički sektor je veoma otporan. Preživjeli smo krize poput pandemije, rata u Ukrajini i sukoba između Jermenije i Azerbejdžana. Danas smo mnogo iskusniji u suočavanju sa takvim situacijama.“ On potvrđuje masovna otkazivanja iz Irana i arapskih zemalja, ali očekuje da bi turistički tokovi mogli da se preusmjere ka sigurnijem Mediteranu, uključujući i Tursku. Ipak, dodaje: „Naredne četiri do šest nedjelja biće ključne. Kratkoročne gubitke svakako očekujemo.“
Do sada Iran nije napao susjednu Tursku, koja je članica NATO i kandidat za članstvo u EU. Tri rakete koje su skrenule sa kursa uništene su u vazduhu pomoću NATO sistema protivvazdušne odbrane.
Preporučeno
U Evropi se turisti, uoči uskršnjih praznika, pitaju koje su regije bezbjedne i nisu pogođene posljedicama rata. Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova je 11. marta pooštrilo upozorenja za putovanja u Tursku. Savjetuje se izbjegavanje nepotrebnih putovanja u pogranična područja prema Iranu, Iraku i Siriji, posebno u provincijama Agri, Igdir, Van, Šanliurfa, Mardin, Širnak i Hakari.
