Video
Ishod izbora je neizvjestan jer se smanjila razlika između bloka lijevog centra, za koji se još prije nekoliko nedjelja očekivalo da će ubjedljivo pobijediti, i vladajuće desne koalicije u savezu sa Švedskim demokratama, strankom koja se protivi imigraciji i ima korijene u neonacističkom pokretu.
Birači odlučuju o 349 poslaničkih mandata u švedskom parlamentu (Riksdagu), a paralelno se održavaju i lokalni i regionalni izbori. Biračka mjesta biće otvorena od 8.00 do 20.00, a nacionalni cenzus za ulazak u parlament iznosi četiri odsto. Prijevremeno glasanje u zemlji traje još od 26. avgusta, prenosi Beta.
Za izbore je registrovano ukupno osam miliona i 46.725 birača sa pravom glasa, prema podacima Izborne komisije.
Premijer Ulf Kristerson (Kristersson), lider (konzervativne) Umjerene stranke, koji se bori za drugi uzastopni mandat, obećao je da će ponuditi ministarska mjesta Švedskim demokratama.
Njegova konkurentkinja je Magdalena Anderson iz Socijaldemokratske partije lijevog centra, partije koja je više puta bila na čelu švedskih vlada od Drugog svjetskog rata. Anderson je bila premijerka od 2021. dok nije izgubila vlast na posljednjim izborima.
Stručnjaci kažu da je kampanja bila rascjepkana i nekoherentna, a pitanja politike, kao na primjer kako treba organizovati zdravstvo, potisnuta su time koje partije će moći da sastave Vladu.
Poslije više decenija neutralnosti nakon Drugog svjetskog rata i vjekova šire nesvrstanosti prema vodećim silama, Švedska se pridružila NATO-u 2024. kao 32. članica te transatlantske vojne alijanse.
Preporučeno
Potez za ulazak u NATO pokrenula je prethodna švedska vlada Magdalene Anderson kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a pridruživanje je završeno pod Kristersonom.
