Video
Prema posljednjim anketama, opozicioni lijevi blok predvođen socijaldemokratkinjom Magdalenom Andersson ima stabilnu prednost nad vladajućom koalicijom desnog centra. Međutim, slika se značajno mijenja kada se u računicu uključe i Švedske demokrate, koje prema anketama osvajaju oko 19 posto glasova.
Premijer Ulf Kristersson, čija manjinska vlada desnog centra posljednje četiri godine zavisi od parlamentarne podrške Švedskih demokrata, najavio je da će ih nakon izbora uključiti u vladu ukoliko desni blok osvoji dovoljno mandata.
„Dogovorili smo se da ćemo voditi kampanju s ciljem izgradnje zajedničke, većinske vlade i da ću ja voditi tu vladu“, rekao je Kristersson Reutersu krajem augusta.
Zaokret u politici prema migracijama
Predstojeći izbori mogli bi potvrditi politički zaokret koji je posljednjih godina značajno promijenio odnos Švedske prema imigraciji, kriminalu i nacionalnom identitetu.
Kristersson saradnji sa Švedskim demokratama od 2022. godine pripisuje niz pozitivnih rezultata svoje vlade, uključujući privredni rast, niže cijene energije i hrane, smanjenje kriminala povezanog s bandama i broja pucnjava, kao i pad broja tražilaca azila na rekordno nizak nivo.
Ipak, mogućnost ulaska krajnje desnice u vladu i dalje izaziva nelagodu među dijelom švedske javnosti i političke scene.
„Ako Švedske demokrate uđu u vladu, to bi imalo ogroman negativan uticaj na liberalne ideale naše zemlje“, rekla je Birgitta Ohlsson, bivša ministrica za evropska pitanja i zastupnica Stranke centra, koja pripada lijevom bloku.
„Već smo vidjeli posljedice dok su bili izvan vlade, a bilo bi deset puta gore“, dodala je.
Od izolovane stranke do ključnog igrača
Uspon Švedskih demokrata dio je šireg jačanja krajnje desnice u Evropi. Stranke slične političke orijentacije već učestvuju u vlasti u Finskoj, Italiji, Hrvatskoj i Češkoj, dok predstavljaju sve veći izazov tradicionalnim strankama u Francuskoj i Njemačkoj.
Švedske demokrate, predvođene Jimijem Åkessonom, posljednje četiri godine bile su ključni parlamentarni oslonac Kristerssonove vlade.
Ipak, pojedini analitičari smatraju da predstojeći izbori možda neće predstavljati dramatičnu prekretnicu, već potvrdu dugoročnog uspjeha Åkessona u transformaciji stranke i uklanjanju dijela političkog tereta koji je nosila zbog svoje prošlosti.
Stranka se 2025. godine izvinila zbog ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova svojih članova i predstavnika.
„Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratama, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice“, rekao je pisac i politički komentator Jan Guillou.
Preporučeno
Ishod izbora zato bi mogao imati značaj daleko veći od same promjene parlamentarne većine – mogao bi pokazati koliko se švedska politika trajno pomjerila udesno i hoće li krajnja desnica prvi put postati formalni dio vlasti.
