Prema podacima Eurostata, oko 13 miliona radnika u 21 zemlji EU zarađuje minimalnu platu ili manje. Evropska komisija aktivno podržava fer i adekvatne minimalne plate kako bi se svim radnicima obezbijedio pristojan životni standard.

Međutim, koje zemlje imaju najveći udio radnika sa minimalnom platom – i gdje ti radnici imaju najveću kupovnu moć?

Eurostat procjenjuje da je u 2022. godini udio zaposlenih koji zarađuju manje od 105% minimalne plate bio od 2,6% u Češkoj do 13% u Bugarskoj.

Pošto se pojam zarade u definiciji minimalne plate i u anketi o zaradama razlikuje, Eurostat postavlja granicu na 105% minimalne plate (povećanje od 5%) kako bi približno odredio udio radnika sa minimalnom platom.

Iako podaci odražavaju situaciju u 2022, objavljeni su tek krajem 2025. jer Eurostat ove procjene objavljuje na svake četiri godine kako bi pratio dugoročne trendove i pružio jasniji pregled situacije.

Najmanje jedan od deset radnika u sedam zemalja EU

Udio radnika koji zarađuju minimalnu platu ili manje iznosi 10% ili više u sedam zemalja EU. Pored vodeće Bugarske, tu su i Francuska (12,7%), Slovenija (12,6%), Rumunija (10,5%), Grčka (10,2%), Poljska (10,1%) i Mađarska (10%).

Na drugom kraju skale, Češka (2,6%), Portugal (3,1%), Estonija (3,3%), Nizozemska (3,5%), Malta (3,5%) i Španija (3,6%) bilježe najmanje udjele – sve ispod 4%.

Među najvećim evropskim ekonomijama, Francuska ima najveći udio radnika sa minimalnom platom (12,7%), u poređenju sa 8% u Njemačkoj, 6,5% u Velikoj Britaniji i 3,6% u Španiji.

Prema OECD-u, kolektivno pregovaranje igra ključnu ulogu u oblikovanju ovih brojki.

„Zemlje sa jačim radnim institucijama i kolektivnim ugovorima obično imaju manje slučajeva da radnici primaju manje od minimalne plate“, rekao je dr Stefano Filauro sa Sapienza univerziteta u Rimu za Euronews Business.

Dodao je da razvijene ekonomije sa više visoko kvalifikovanih, dobro plaćenih sektora obično imaju manje nisko plaćenih radnika, dok slabe inspekcije rada i ograničene kazne za nepoštovanje često omogućavaju da niska primanja opstanu.

U Italiji, Austriji, Švedskoj, Danskoj i Finskoj ne postoji zakonska minimalna plata.

Turska kao značajan izuzetak

Turska ostaje izuzetak, sa znatno većim udjelom radnika na ili ispod minimalne plate. Konfederacija progresivnih sindikata Turske (DISK) navodi da je 37,5% turskih radnika u 2022. zarađivalo minimalnu platu ili manje.

Podaci za Veliku Britaniju i Tursku dolaze iz nacionalnih izvora, pa se ne mogu direktno uporediti sa EU brojkama.

Sredinom 2010-ih, Eurostat je procijenio da oko 43% turskih radnika zarađuje minimalnu platu, sa sličnim brojkama prijavljenim i 2020.

„U Turskoj minimalna plata je odavno prestala biti donja granica i postala je prosječna plata“, rekao je DISK u izjavi u oktobru 2025. „Uz konstantan pritisak na prava sindikata, milioni radnika su prisiljeni da preživljavaju sa minimalnom platom ili oko nje.“

Koliko ljudi zarađuje minimalnu platu?

Tačan broj radnika sa minimalnom platom je teško odrediti i često varira između izvora podataka, prema OECD-u. Eurostat pruža svoje procjene, ali mala preduzeća su često isključena, što znači da je stvarni broj vjerovatno veći.

Prema podacima iz 2022, Francuska je 2024. imala najveći broj radnika sa minimalnom platom – oko 3,5 miliona ljudi – slijedi Njemačka sa 3,2 miliona.

U 21 zemlji EU, ukupan broj je iznosio 12,8 miliona. Velika Britanija imala je oko 1,9 miliona, dok je Turska zabilježila 11,2 miliona – samo 1,6 miliona manje od ukupnog broja 21 države članice EU.

Minimalna plata i nejednakost prihoda

Izvještaj „Uticaj minimalnih plata na nejednakost prihoda u EU“ koji je objavio Zajednički istraživački centar Komisije, ističe da politike minimalne plate utiču na raspodjelu nacionalnih prihoda u zemljama EU i, samim tim, imaju potencijal da utiču na raspodjelu prihoda u cijeloj populaciji EU.

Kupovna moć minimalne plate znatno varira širom Evrope. Pet zemalja sa najvećim minimalnim platama prema standardima kupovne moći (PPS) su Luksemburg (2.035), Njemačka (1.989), Nizozemska (1.937), Belgija (1.812) i Irska (1.653).

Najniže brojke su zabilježene u Estoniji (886), Letoniji (905), Bugarskoj (922), Češkoj (936) i Slovačkoj (963).

Zemlje kandidati za EU, Sjeverna Makedonija (1.069), Turska (1.062) i Crna Gora (1.058), imaju veće plate prema paritetu kupovne moći od nekoliko država članica EU.

U oktobru 2022. Evropska komisija usvojila je direktivu o adekvatnim minimalnim platama u EU, sa ciljem da zarade radnika budu dovoljne za pristojan životni standard širom Unije.