Video
Većina građana ne radi i ne prima platu, pomoć od države još ne stiže, a ušteđevina je istrošena.
Koronavirus je na Apeninima usmrtio skoro 20 hiljada osoba, a najgore je prošao sjeverni dio zemlje. Među najteže pogođenima je i gradić Terni u Umbriji, gdje je Džin Makenzi (Jean McKenzie), dopisnica BBC, razgovarala s nekim od njegovih stanovnika.
“U ovom trenutku ne postoji nijedan način da zaradim novac. Nikad ranije nismo živjeli ovako. Potpuno nam se promijenio život, sve. Ovo više nije naš život”, kaže Stefano, agent za nekretnine u pedesetim godinama, i dodaje: “Želim da imam budućnost, za sebe i svoju porodicu, ali ne znam kakav svijet ostavljamo svojoj djeci”.
Srednjovječna žena s balkona dobacuje da su joj djeca gladna.
“Davimo se u stanu. Radila sam kao čistačica kod nekoliko porodica, ali taj posao više ne postoji. Sada sam bez posla i bez primanja. Kad ste roditelj, ponašate se poput divlje životinje, razmišljate o tome da stavite hranu na sto. Očajna sam. Vlada obećava pomoć, ali djeca moraju da jedu svaki dan”, kaže ona.
Tito i njegov prijatelj Domeniko donose hranu onima kojima je potrebna, a pokrenuli su i inicijativu nazvanu „Duga u svakoj ulici“ – oni koji imaju višak hrane ostavljaju pomoć svojim gladnim sugrađanima.
“Zvala me je jedna prijateljica u suzama i rekla da je potrošila čitavu ušteđevinu i da ima svega 2,5 eura u džepu. Poslije razgovora sam odlučio da odem i kupim joj nešto namirnica. Samo ovako, pomažući jedni drugima, možemo da opstanemo”, kaže Tito.
UN su objavile alarmantan izvještaj u kojem se navodi da će koronavirus prvi put u posljednjih 30 godina dovesti do globalnog povećanja siromaštva, i to će pogoditi između 400 i 600 miliona ljudi.
Izvještaj eksperata iz Kraljevskog koledža u Londonu i Nacionalnog univerziteta u Australiji objavljen je uoči ključnog sastanka čelnika Svjetske banke, MMF i ministara zemalja članica G20.
Preporučeno
“Ekonomska kriza ima potencijal da bude još gora od zdravstvene krize koju je izazvala pandemija. Posljedice pandemije predstavljaju veliki izazov. Vrlo je važno da zemlje u razvoju uspostave socijalne sigurnosne mreže”, rekao je profesor Endi Samer s Kraljevskog koledža u Londonu.
