Video
U svijetu je rekordnih gotovo 80 miliona ljudi, što predstavlja više od jedan odsto čovečanstva, bilo primorano da napusti svoje domove bježeći od nasilja ili progona i danas živi daleko od svojih kuća, pokazuje novi izvještaj Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) objavljen danas.
Kako se procjenjuje krajem 2019. godine oko 79,5 miliona ljudi su bili ili izbjeglice, tražioci azila ili osobe iskorijenjene iz sopstvene zemlje, sa sve manje izgleda da se u nju vrate.
“Jedan procenat svjetske populacije ne može da se vrati kućama zbog ratova, progona, kršenja ljudskih prava i drugih oblika nasilja”, rekao je šef UNHCR-a Filipo Grandi u razgovoru za Frans pres.
Prema tendenciji zabilježenoj od 2012.godine, brojevi su veći nego prethodne godine, rekao je Grandi navodeći da to znači da ima više sukoba i više nasilja.
Prije deset godina bilo je 40 miliona raseljenih, znači taj broj se duplirao, i ne vidi se tendencija usporavanja.
To takođe znači da su nedovoljna politička rješenja tražena da se okončaju krize zbog kojih stanovništvo bježi iz svojih zemalja i spriječeno je da se u njih vrate.
Izvještaj ukazuje da je 45,7 miliona ljudi pobjeglo u druge oblasti unutar svoje zemlje a 26 miliona živi van granica svoje zemlje. Oko 4,2 miliona su tražioci azila, na šta se dodaje 3,6 miliona Venecuelanaca koji se računaju odvojeno. “Međunarodna zajednica je podijeljena, toliko nesposobna da napravi mir da će nažalost situacija nastaviti da se pogoršava i strahujem da će sljedeća godina biti gora od ove”, rekao je Grandi. Samo tokom 2019. godine UNHCR je zabilježio dodatnih 11 miliona raseljenih, veliki dio u malom broju ratom zahvaćenih zemalja. Među njima je Sirija razorena devetogodišnjim sukobom gde ima 13,2 miliona raseljenih u zemlji ili van nje, odnosno šestina ukupnog stanovništva. Oko 68 odsto svih izbjeglica u svijetu dolazi iz pet zemalja – Sirije, Venecuele, Avganistana, Južnog Sudana i Mjanmara. Grandi je rekao da je jasno da ukoliko bi međunarodna zajednica uspjela da se ujedini da nađe političku volju i resurse da pomogne tim zemljama da izađu iz krize i ponovo se izgrade vjerovatno bi se riješilo polovina problema u svijetu vezana za izbjeglice.
Izveštaj ne govori o uticaju pandemije novog koronavirusa na problem raseljenih, ali pandemija dodaje teškoj situaciji raseljenih osoba, a ekonomski uticaj pandemije ogroman je u siromašnim zemljama i zemljama u razvoju.
Grandi je rekao da se vidi dramatično povećanje siromaštva, navodeći da mjere izolacije ne dozvoljavaju mnogim raseljenim osobama da nađu izvor prihoda.
U takvim okolnostima i uprkos restrikcija kretanja, zemlje treba da nastave da daju azil onima kojima je to potrebno, rekao je on.
Preporučeno
“Nažalost ljudi nastavljaju da bježe iz svojih domova jer pandemija ili ne oni su ugroženi.. i dalje im je potrebno utočište, zaštita, azil”, rekao je Grandi.
