Ta institucija osnovana prije 167 godina u zadnje vrijeme opterećena je nizom skandala i pratećih istraga, a svim bolje upućenim tržišnim sudionicima poznato je kako je zbog krivih poslovnih procjena i loše kontrole rizika postala najslabija karika krupnog evropskog bankarstva.

Broj skandala koji je pratio Kredit Svis – jednu od najvećih i najpoznatijih kuća u biznisu upravljanja ličnim bogatstvima – zapravo je bio nevjerovatan, a uključivao je kao aktere kriminalce, ruske oligarhe, švercere drogom…

Situacija u Kredit Svisu brzo bi mogla srušiti legendu o sigurnom švajcarskom bankarstvu.

Tokom današnje berzovne trgovine Kredit Svis bilježila je pad vrijednosti dionica viši od 25 posto, što ih je spustilo na najnižu razinu u istoriji.

Utisak je da je velika švajcarska banka izgubila povjerenje investitora, pogotovo jer je najveći dioničar, predsjednik Saudijske nacionalne banke, izjavio kako nisu zainteresovani za dokapitalizaciju odnosno novo spašavanje Kredit Svisa. Imaju, naime, nešto manje od 10 posto dionica, a prelazak tog praga značio bi izlaganje višim zahtjevima saudijskih i evropskih regulatora, što ne žele.

Prije samo nekoliko sati u poslovne medije procurila je informacija kako se Kredit Svis obratila za pomoć Švajcarskoj nacionalnoj banci kako bi dobili barem javnu podršku. Tokom dana priznali su da su imali veliki odliv novca, ali nisu precizirali koliki. Glavni izvršni direktor Ulrih Korner samo je potvrdio kako im klijenti nastavljaju povlačiti novac. Tokom prošle godine na razne načine iz Kredit Svisa povučeno je 111 milijardi švajcarskih franaka.

Najistaknutiji među skandalima u kojem se našla ova banka zadnjih godina onaj je vezan uz propast Arčegos Kapitala. Tada su zabilježili enormne gubitke u trgovini. Još su svježa sjećanja i na gubitak od 10 milijardi dolara u investicionim  fondovima nakon kolapsa financijske kompanije Grensil.

O tome koliko je situacija dramatična puno govori podatak kako je Evropska središnja banka zatražila od velikih evropskih kreditora da prijave svoju izloženost Kredit Svisu. To znači da se već razrađuju scenariji moguće propasti te banke.

Navodno su u Evropskoj središnjoj banci već razgovarali o tome trebaju li izaći sa saopštenjem kako bi primirili tržišta, ali su ipak odlučili da to ne čine jer su procijenili kako bi njihov istup možda još više uznemirio tržišta.

Tokom dana i dionice drugih velikih banaka u Evropi također su bile pod pritiskom krize povjerenja u bankovni sistem. Societe Ženeral  je potonula 11 posto, ING 8 posto, Dojče Bank 7 posto…. Intrigantno je da su američki investicioni  divovi bilježili niže padove nego evropske banke. Sitigrup je pao 5 posto, JPMorgan 4,6 posto. Banke u Stoxx 600 indeksu prošle sedmice izgubile su ukupno 16 posto na vrijednosti dionica.