Video
Ova izjava dolazi nakon medijskih izvještaja da Velika Britanija razmatra Kosovo kao jednu od mogućih zemalja za smještaj migranata koji su završili proces žalbe za dobijanje azila.
Tim povodom je portparol Vlade Kosova, Perparim Kryeziju, u izjavi za Radio Slobodna Evropa naveo da “želimo da pomognemo Ujedinjenom Kraljevstvu, našem prijatelju, partneru i savezniku, kao i njegovoj laburističkoj vladi”.
“Vjerujemo da je fer reći da možemo započeti diskusije na ovu temu, ali sve naše državne institucije moraju biti uključene i onda će odluka zavisiti od njihovih preporuka. Na mnoga pitanja će se morati odgovoriti unaprijed”, naveo je Kryeziu.
Međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) je u međuvremenu ocijenila da bi Velika Britanija i Evropska unija trebalo da prestanu da koriste Balkan kao “skladište za migrante”, te ponovo iznio kritike na račun ideje da se treće zemlje koriste kao “centri za povratak” za tražioce azila.
EU i Velika Britanija preduzele su nekoliko koraka da tražioce azila izmjeste van svojih granica, kao način da se nose sa velikim talasom migranata.
Tokom posjete Albaniji 15. maja, britanski premijer Keir Starmer izjavio je da Velika Britanija pregovara o osnivanju “centara za povratak sa mnogim zemljama”.
“U pregovorima smo sa nekoliko zemalja o osnivanju centara za povratak i ja ih vidim kao veoma važnu inovaciju”, rekao je on, ne precizirajući na koje zemlje misli.
Britanski mediji su, međutim, naveli kako se radi o zemljama Zapadnog Balkana.
Albanija već ima centre za povratak migranata koji se vraćaju iz Italije, dok je britanska vlada nedavno predstavila investicioni paket od šest milijardi eura u Sjevernoj Makedoniji.
HRW je naveo da je i Evropska komisija takođe predložila uspostavljanje centara za povratak na još neodređenim lokacijama izvan EU kako bi se olakšao povratak osoba kojima je naređeno da napuste EU.
“Umjesto da Balkan tretiraju kao skladište za migrante, EU i Velika Britanija mogle bi da igraju važnu ulogu u podršci razvoju funkcionalnih sistema azila i boljih okvira za zaštitu prava migranata”, saopštila je organizacija Human Rights Watch.
Kosovo inače ima sličan sporazum sa Danskom, koji je 2022. godine naišao na brojne kritike, o izdavanju u zakup oko 300 zatvorskih ćelija za zatvorenike te zemlje. Kosovo će ovim sporazumom imati koristi od preko 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljivih izvora energije.
Ipak, međunarodne organizacije i civilno društvo su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima na Kosovu moglo da donese.
Kosovo je ranije takođe pružilo utočište za oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon što su se talibani vratili na vlast 2021. godine.
Preporučeno
Nakon dvije godine rada, zatvoren je kamp “Lija” u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu. Prema podacima kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova, većina Avganistanaca je već prebačena u druge zemlje, dok je mali broj još uvijek ostao na Kosovu.
