Video
Istovremeno, NATO ne želi rizikovati rat s Rusijom. Moskva je već više puta naglašavala da se isporuke oružja također mogu računati kao napad – posebno ako je oružje pogodno za napad na rusku teritoriju. Zato države koje podržavaju Ukrajinu vrlo pažljivo vagaju koje sisteme naoružanja isporučuju toj zemlji, piše Deutsche Welle.
SAD
To je ponovo postalo jasno krajem maja, kada je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio da će udovoljiti zahtjevu vlade u Kijevu da se ukrajinskim oružanim snagama isporuče mobilni raketni bacači. Konkretno, vjerovatno bi to trebali biti višecijevni bacači raketa tipa MLRS (Multiple Launch Rocket System) ili lakša verzija HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System).
Obje platforme su pokretne i mogu ispaljivati veći broj različitih raketa. Glavna razlika je u tome što je kod HIMARS-a raketni bacač montiran na oklopni kamion umjesto na gusjenično vozilo. Iako ovo ograničava mobilnost izvan utvrđenih puteva, vozila s gumama troše znatno manje goriva. Prednost je i to što je za trećinu lakši i može se transporovati avionom.
Oba sistema su sposobna ispaljivati rakete srednjeg dometa, od nekoliko stotina kilometara. Međutim, američka vlada je odbila isporučiti ovo naoružanje. Umjesto toga, ukrajinske oružane snage trebaju dobiti rakete maksimalnog dometa od 80 kilometara. Cilj je da se odbije ruski napad na ukrajinsku teritoriju. Osim toga, trebalo bi da Ukrajina iz SAD-a dobije i radarski sistem za protivtopničku odbranu. Američka vlada kaže da se Ukrajina obavezala da neće koristiti oružje za napad na rusku teritoriju.
Od početka ruskog napada Sjedinjene Države su daleko najveći isporučitelj oružja Ukrajini. Konkretno, prenosivi raketni sistem Javelin (za protivoklopne) i Stinger (za vazdušne ciljeve) mogli bi dati odlučujući doprinos blokiranju ruske invazije u ranoj fazi. Sjedinjene Države i druge zemlje NATO-a su takođe isporučile jurišne helikoptere i haubice kalibra 155 milimetara za borbu u Donbasu. Predviđeno je da se isporuči još baterija ovih sistema naoružanja.
Njemačka
Ukrajina i NATO-partneri optužuju Njemačku da oklijeva s isporukama oružja. Iz Berlina pak poručuju da se savezna vlada vrlo precizno pridržava internih NATO-ovih sporazuma. Činjenica je da je Njemačka do sada isporučila Ukrajini hiljade komada oružja poput pušaka, mina i protivtenkovskih, protivbunkerskih i protivzračnih bacača raketa – uključujući nekoliko miliona bojeve municije – ali ne i teško naoružanje.
Prije nekoliko sedmica savezna vlada je obećala isporuku 50 povučenih protivavionskih tenkova Gepard i sedam samopokretnih haubica 2000 (Panzerhaubitze 2000). Za razliku od poljskih haubica koje vuku vozila, one mogu nezavisno mijenjati položaj nakon svakog hica.
Kancelar Olaf Scholz je sada najavio isporuku najsavremenijeg sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T i izviđačkih radara. Pored toga, Njemačka će takođe osigurati četiri višecijevna bacača raketa iz zaliha Bundeswehra.
Jedan od problema s opskrbom zapadnim oružjem je taj što ga ukrajinski vojnici uglavnom ne poznaju. Iako je kratak brifing dovoljan za jednostavnije uređaje, stručnjaci kažu da obuka za složenije sisteme, kao što je tenk tipa Gepard, može trajati nekoliko sedmica ili čak mjeseci. To je jedan od razloga zašto Njemačka učestvuje u takozvanim „kružnim razmjenama”. Na primjer, Češka, Slovenija i Grčka isporučuju Ukrajini tenkove i oklopne transportere sovjetskog tipa, a zauzvrat dobijaju modele „Marder” i „Leopard 2” iz zaliha Bundeswehra.
Danska
No, ne vode se borbe samo oko Donbasa. Ruska Crnomorska flota također vrši opsadu jugozapadne obale Ukrajine. Ukrajina je do sada Odesu i druge primorske gradove štitila prije svega morskim minama. Međutim, obala je uglavnom nezaštićena od invazije s mora, jer sama Ukrajina nema značajniju mornaricu.
Protivbrodske rakete tipa Harpoon za sve vremenske prilike, koje je obećala Danska, značajno bi poboljšale šanse za odbranu ukrajinske obale Crnog mora. To bi čak moglo prekinuti pomorsku blokadu koja u velikoj mjeri odsijeca Ukrajinu od svjetskih tržišta.
Velika Britanija
Britanska vlada je, kako je saopšteno, isporučila čitav niz sistema naoružanja Ukrajini. Ovo uključuje različite rakete s automatskim navođenjem, poput Jevelina i Stingera, koje, nakon kratke obuke, mogu koristiti pješaci protiv vazdušnih i kopnenih ciljeva. Ali i teži raketni sistemi koji se mogu lansirati s vozila ili sa zemlje, takođe su otišli u ruke ukrajinske vojske.
Po riječima ministra obrane Jamesa Heappeyja, Ukrajini trebaju biti isporučene i „stotine” projektila Brimstone-1, koji mogu uništavati tenkove, topničke položaje, ali i lake oklopne čamce. Pored toga, tu je i 120 oklopnih transportera tipa Mastiff s jakim protivminskim oklopom i malim transportnim dronom za opskrbu položaja na fronti hranom i municijom.
Češka
Navodi se da je Češka već isporučila Ukrajini nepoznat broj oklopnih transportera i borbenih tenkova, višecijevnih raketnih bacača i haubica, a možda i borbenih helikoptera sovjetskog tipa. I očigledno ta zemlja želi isporučiti više teškog naoružanja. Kontinuitet je važan, izjavila je krajem maja ministarka odbrane Jana Černochova.
Više država
Preporučeno
Iz različitih izvora se doznaje da i brojne druge zemlje planiraju isporučiti Ukrajini topničke sisteme, uključujući desetine hiljada metaka topničke municije kalibra 155 mm, uključujući Kanadu, Italiju, Grčku, Norvešku i Poljsku. Kao i Njemačka, Nizozemska želi isporučiti nekoliko samopokretnih haubica 2000.
