Video
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Holandije u izjavi za RSE podsjetio je da je Evropski savjet još u zaključcima iz 2024. godine naveo da je ključno da Srbija ostvari značajan dalji napredak, između ostalog, u oblasti vladavine prava.
“Procjena vlade Holandije o Paketu proširenja za 2025. godinu i dalje važi: otvaranje Klastera 3 u ovom trenutku ne bi bilo zasnovano na zaslugama, imajući u vidu zabrinutost u pogledu vladavine prava”, navodi se u odgovoru portparola Ministarstva vanjskih poslova Holandije.
Kako RSE saznaje iz diplomatskih izvora, najmanje pet država članica Evropske unije ne podržava otvaranje Klastera 3. Pored Holandije, koja je ovaj stav zvanično potvrdila, među državama koje se protive nalaze se, između ostalih, tri baltičke zemlje i Švedska.
Razlozi za protivljenje uglavnom se odnose na stanje u oblasti vladavine prava, dok se kod pojedinih država, kako je RSE-u rečeno, ne može zanemariti ni činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Neuvođenje sankcija Rusiji bio je prvi razlog zbog kojeg je proces pristupnih pregovora Srbije s Evropskom unijom praktično blokiran od decembra 2021. godine. U međuvremenu je došlo do pogoršanja stanja u oblasti vladavine prava, što je odraženo u izvještajima Evropske komisije.
U posljednjem non-pejperu o vladavini prava Evropska komisija navela je da Srbija nije ostvarila ključni napredak u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, koje i dalje predstavljaju glavnu prepreku za nastavak pristupnih pregovora s EU.
EU izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pojačanog političkog pritiska na pravosuđe, izostanka rezultata u procesuiranju slučajeva korupcije na visokom nivou, sve učestalijih napada na novinare, kao i zbog pogoršanja izbornog okruženja.
Klaster 3 odnosi se na konkurentnost i inkluzivni rast i obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija još je 2021. godine ocijenila da su ispunjena mjerila za njegovo otvaranje.
Kako je RSE već izvijestio, u evropskim institucijama razmatraju se mogućnosti da Srbija tokom jula dobije ohrabrujuće političke signale, u trenutku koji se u Briselu ocjenjuje kao povoljan za politiku proširenja. Tu inicijativu podržavaju i pojedine države članice, uključujući Francusku.
Međutim, za otvaranje ili zatvaranje klastera u pristupnim pregovorima neophodna je saglasnost svih država članica Evropske unije.
Beograd očekuje odluku tokom jula
Zvanični Beograd smatra da je krajnje vrijeme da Evropska unija odobri otvaranje Klastera 3 u pregovorima o članstvu Srbije.
Ambasador Srbije pri Evropskoj uniji i glavni pregovarač u pregovorima o članstvu, Danijel Apostolović, kaže da želi da vjeruje da će države članice donijeti odluku o otvaranju ovog klastera tokom jula.
– To bi bilo važno ne samo za Srbiju, već i za EU. Po ocjeni Evropske komisije, mi smo za to bili spremni još prije pet godina. Zato očekujem da će države članice ostati dosljedne principu zasnovanom na zaslugama i da će uvažiti preporuku Evropske komisije, koja je pet puta ponovljena u njenim izvještajima- rekao je Apostolović za RSE.
On ističe da vlasti u Beogradu ozbiljno rade na ispunjavanju reformskih obaveza. Navodi da su završeni brojni važni koraci, uključujući usklađivanje seta pravosudnih zakona s preporukama Venecijanske komisije, ispunjavanje preporuka ODIHR-a za unapređenje izbornih uslova, kao i izbor članova Savjeta REM-a.
„Izuzetno naivno“ očekivati da će Srbija ispuniti preuzete obaveze
Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike smatra da je očekivanje da će vlast u Beogradu primijeniti suštinu preuzetih obaveza iz pristupnih pregovora „izuzetno naivno“. Podsjeća da je Srbija poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, otvorila prije gotovo jedne decenije.
“Umjesto da, u skladu s preuzetim obavezama, unapređuje standarde u ovoj oblasti, realnost u Srbiji, kao i brojni nezavisni izvještaji uglednih međunarodnih organizacija, pokazuju upravo suprotno” rekao je Majstorović za RSE.
On ukazuje da se slična situacija bilježi i u poglavljima 25 i 26, koja se odnose na nauku i obrazovanje i koja su privremeno zatvorena još prije deset godina.
Zbog pritisaka na univerzitete tokom prethodnih godinu i po, upozorava, nije isključeno da bi moglo doći čak i do njihovog ponovnog otvaranja. To bi, smatra Majstorović, predstavljalo presedan u pristupnim pregovorima, ali i jasan pokazatelj ozbiljnog nazadovanja izazvanog potezima vlasti.
“Imajući sve ovo u vidu, neozbiljno je razmišljati o otvaranju Klastera 3 kao svojevrsnoj panaceji, posebno imajući u vidu da se u njemu nalazi oblast medija, koji su u najvećoj mjeri pod kontrolom režima, i vjerovati da će zbog protokolarnog čina otvaranja Klastera režim pristati da se odrekne kontrole na kojoj počiva njegova moć, pored kontrole ekonomskih tokova i bezbjednosnog aparata. Isto tako, teško je očekivati da će otvaranje Poglavlja 19 u okviru Klastera 3 dovesti do odustajanja od mehanizama kontrole zapošljavanja u javnom sektoru koji se koriste za političke pritiske i ucjene zaposlenih u izborne svrhe”, ocijenio je Majstorović.
Srbija je status kandidata za članstvo u EU dobila u martu 2012. godine, a pristupni pregovori formalno su otvoreni u januaru 2014. godine. Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorena su 22, dok su dva privremeno zatvorena.
Preporučeno
Od decembra 2021. godine Srbija nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje. Nekada smatrana predvodnicom evropskih integracija u regionu, u međuvremenu je izgubila tu poziciju zbog neuvođenja sankcija Rusiji, zastoja u sprovođenju reformi i nedovoljnog napretka u pristupnim pregovorima.
