Video
„Ima li Ukrajina svoje mjesto u NATO? Ako ima, ruski predsjednik Vladimir Putin će izgubiti geopolitičku bitku. Rusija će morati da prihvati da Evropa ima granice, da postoje nezavisne države koje imaju pravo da izaberu svoju budućnost“, rekao je Zelenski u uvodnom govoru na samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa.
Na sastanku na vrhu u Dubrovniku okupili su se visoki funkcioneri zemalja regiona da bi dali podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Zelenski je u svom govoru rekao da do kraja godine postoje stvarni izgledi za približavanje miru i da tu priliku daje situacija na bojištu.
„Moramo da donesemo hrabre odluke. Računamo na vodjstvo predsjednika SAD Džozefa Bajdena, računamo na snažne i mudre korake Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, da bismo donijeli sigurnost i mir u Evropu”, istakao je Zelenski.
Premijer Hrvatske, koji je sa Zelenskim domaćin sastanka, rekao je da samit predstavlja koristan i iskren format za političku podršku Ukrajini.
„Vrlo smo zadovoljni što samit se događa u Dubrovniku, gradu koji je kolijevka hrvatske diplomatije i svjetionik slobode. To je grad koji je u nedavnoj istoriji doživio rat, razaranja, ali danas uživa mir, blagostanje i napredak. To je upravo budućnost koju želimo Ukrajini“, istakao je Plenković u uvodnom govoru.
On je naveo da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku 1991. istakavši da Hrvatska danas stoji uz tu zemlju.
Plenković je ocijenio da podrška ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije nije samo stvar solidarnosti s narodom koji se bori za opstanak, već i ključni geopolitički i sigurnosni interes.
„Rusija nije samo napala Ukrajinu već je također potkopala temelje evropske bezbjednosti, kršeći glavna načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka“, rekao je hrvatski premijer.
Na kraju samita najavljeno je usvajanje zajedničke deklaracije koja bi trebalo da uključi osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku ukrajinskom mirovnom planu, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evroatlantskim integracijama Kijeva, kao i podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine po okončanju rata, navodi Hina.
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, prethodni su održani u Atini i Tirani.
Na skupu su predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedavajuća Saveta ministara BiH Borjana Krišto i premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski.
Preporučeno
U Dubrovniku su i ministru spoljnih poslova Moldavije, Turske i Rumunije.
