Međutim, ideja da ljudi mogu da „poprave“ planetu nije nova. Tokom istorije predlagani su brojni gigantski projekti koji su danas gotovo nezamislivi. Pet najznačajnijih prikazao je britanski Guardian

1. Isušivanje Mediterana

Tridesetih godina prošlog vijeka njemački inženjer Herman Zergel predložio je projekat Atlantropa, kojim bi ogromna brana preko Gibraltarskog moreuza spustila nivo Sredozemnog mora za čak 200 metara, prenosi Trender.

Plan je predviđao stvaranje ogromnih površina novog plodnog zemljišta, proizvodnju praktično neograničene hidroenergije i povezivanje Evrope i Afrike. Kritičari su upozoravali da bi gradovi poput Venecije ostali bez mora, ali je Zergel tvrdio da postoje „posebna rješenja“ za takve probleme.

Nevjerovatno, ovaj projekat je opstao i poslije Drugog svjetskog rata, a ozbiljno se razmatrao sve do šezdesetih godina.

2. Sovjetski plan za zagrijavanje planete

Sovjetski Savez je decenijama smatrao da mu nedostaje toplija klima. Poslije Staljinovog plana za „preobražaj prirode“ iz 1948. godine, naučnici su predlagali ogromne infrastrukturne projekte kako bi promijenili vremenske prilike.

Jedna od ideja bila je izgradnja brane preko Beringovog moreuza, koja bi promijenila okeanske struje i otopila arktički led, podižući globalnu temperaturu za nekoliko stepeni.

Drugi istraživači smatrali su da bi bilo dovoljno iskopati oko 3.000 kvadratnih kilometara morskog dna kako bi se postigao isti efekat. Iako su ekonomisti upozoravali na ogromne troškove, ovakvi projekti ozbiljno su razmatrani još dugo nakon Staljinove smrti.

3. Atomske bombe protiv leda

Poslije razvoja nuklearnog oružja pedesetih godina prošlog vijeka zavladao je tehnološki optimizam.

Američki meteorolog Hari Veksler smatrao je da bi deset pažljivo raspoređenih hidrogenskih bombi moglo da otopi arktički ledeni pokrivač i zagreje planetu.

Sovjetski Savez otišao je i korak dalje. Naučnici su vjerovali da bi nuklearne eksplozije mogle da preusmjere tokove velikih rijeka. Detonirane su tri atomske bombe, ali je rezultat bio razočaravajući – nastao je kanal dug svega oko 700 metara, uz ozbiljno radioaktivno zagađenje. Projekat je ubrzo napušten.

4. Drugi Mesec iznad Zemlje

Za razliku od mnogih drugih projekata, ruski Projekat Znamja (Znamya) zaista je realizovan.

Devedesetih godina lansirani su reflektujući sateliti sa ciljem da odbijaju Sunčevu svjetlost prema sjevernim djelovima Rusije, stvarajući svojevrsni „drugi Mesec“ koji bi produžio dnevno svjetlo i smanjio potrošnju energije.

Prvi eksperiment osvijetlio je područje prečnika oko pet kilometara. Međutim, naredni sateliti zaglavili su se na svemirskoj stanici Mir, dok je ekonomska kriza u Rusiji ugasila čitav projekat.

5. Planina usred Australije

Australijanac Lori Hogan smatrao je da njegova zemlja ima premalo planina.

U knjizi Man Made Mountain, objavljenoj 1979. godine, predložio je izgradnju potpuno novog planinskog lanca duž zapadne Australije. Planina bi bila duga 2.000 kilometara, široka 10 kilometara i visoka četiri kilometra.

Na njenim padinama trebalo je da nikne 49 novih gradova i čak 180.000 ribnjaka.

Pošto knjiga nije izazvala očekivano interesovanje, Hogan je osnovao političku stranku kako bi promovisao projekat na izborima 1983. godine. Analize su pokazale da bi izgradnja zahtijevala pomjeranje više stijena nego što je čovječanstvo pomjerilo tokom cijele svoje istorije, pa je ideja brzo pala u zaborav.

Da li će geoinženjering ipak postati stvarnost?

Ovih pet primjera predstavljaju samo mali dio istorije geoinženjerskih projekata.

Tokom decenija naučnici su predlagali vještačko izazivanje kiše, preusmjeravanje uragana, pa čak i korišćenje vremenskih prilika kao oružja u ratovima.

Danas, kada klimatske promjene postaju sve ozbiljnije, geoinženjering se ponovo vraća u fokus.

Zagovornici tvrde da bi mogao da bude poslkednja linija odbrane od globalnog zagrijavanja, dok kritičari upozoravaju da bi intervencije u klimatskom sistemu mogle da izazovu nepredvidive posljedice.

Rasprava zato više nije da li je moguće mijenjati planetu, već da li čovječanstvo smije da preuzme toliku odgovornost, ocenjuje Guardian.