Euforija praćena masovnim objavljavanjem fotografija u animiranom stilu ,,Studio-a Ghibli“, koje se prave pomoću ChatGPT-a, bota vještačke inteligencije (AI), na društvenim mrežama ne prestaje.
Društvene mreže danima su ,,zapljusnute” ovim trendom.Video: Printscreen/ Instagram Search/ #Ghibli
Postalo je jasno da gotovo cijeli svijet zna za ovaj trend, te da kompanija OpenAI, koja je razvila ChatGPT, dostiže abnormalni broj korisnika/ca zahvaljujući ovom trendu. Direktor kompanije OpenAI Sem Altman juče je putem društvene mreže X saopštio da je za samo jedan sat ChatGPT dobio milion novih korisnika, ponajviše zbog uvođenja ove funkcije generisanja slika.
SESTRE DERVANOVIĆ: AI GENERISANA UMJETNOST NEMA DUŠU I, MA KOLIKO BILA TEHNIČKI IMPRESIVNA, NIJE PRAVEDNA PREMA STVARIM UMJETNICIMA/AMA
Međutim, uprkos pogodnosti i koristi od ovog trenda, postavljaju se pitanja koja su iz domena etike i autorskih prava. Neka od njih su kako nastala situacija utiče na unikatnost ideja ,,Studio-a Ghibli” i šta ,,krađa” ideja jednog studija za animaciju od strane bota vještačke inteligencije znači za ljudski svijet umjetnosti, kreativnosti i ideja.
Crnogorske strip autorke Sara i Silva Dervanović za portal Standard komentarisale su ova etička pitanja.
Kako su kazale, Hajao Mijazaki, sam osnivač ,,Studio Ghibli”, jasno je izrazio svoje mišljenje o vještačkoj inteligenciji u umjetnosti.
,,Kada mu je prikazana AI generisana animacija, rekao je: ‘Duboko sam uvrijeđen… Smatram da je ovo uvreda za samo postojanje života“. Njegove riječi savršeno opisuju suštinski problem AI generisane umjetnosti”, pojasnile su strip autorke.
AI generisana animacija nema dušu, nema tu emotivnu težinu koju nosi ručno crtana animacija ili bilo kakva umjetnost stvorena ljudskom rukom.
Kako je istakla Sara Dervanović, originalnost „Studio Ghibli” proizašla je iz decenija rada, istraživanja i strasti.
,,AI može imitirati stil, ali ne i emociju, suštinu i inovaciju koja stoji iza svake scene u Mijazakijevim filmovima”, istakla je ona.
AI generisanje slika u Ghibli stilu, kako aspostrofira Sara, ne doprinosi kreativnosti, već samo ponavlja ono što već postoji – bez mogućnosti istinske evolucije umjetničkog izraza.
Drugo ključno pitanje, prema Sarinim riječima, tiče se etike.
Sama AI umjetnost, ma koliko tehnički impresivna bila, nije pravedna prema stvarnim umjetnicima/ama.
Sara Dervanović, Foto: Privatna arhiva
Na ovu konstataciju, nadovezala se Silva Dervanović, koja je opisala poteškoće sa kojima se susreću umjetnici/e.
,,Na primjer, Meta koristi crteže umjetnika/ca za treniranje AI umjetnosti, što izaziva svakodnevnu borbu i otpor u umjetničkoj zajednici. Mnogi umjetnici/e su se zbog toga prebacili na druge platforme, poptut ‘Cara‘, ali to je težak potez – za mnoge, Instagram je primarni izvor prihoda i način povezivanja s publikom. Napustiti platformu znači izgubiti publiku, klijente i godine truda uloženog u izgradnji prepoznatljivosti”, obrazložila je strip autorka.
Silva je podsjetila da AI krađa nije nova pojava, već nešto što se godinama odvija u pozadini, ali kako je dodala, sada, s porastom AI generisane umjetnosti, izlazi na površinu i postaje ozbiljan problem za kreativnu industriju.
Silva Dervanović, Foto: Privatna arhiva
Kako su dodale strip autorke, sestre Sara i Silva Dervanović, ilustratori/ke, animatori/ke i dizajneri/ke provode godine usavršavajući svoje vještine, dok AI može generisati sliku u njihovom stilu za nekoliko sekundi.
,,Time se stvara problem gdje se rad umjetnika/ca potcjenjuje. Umjetnost je više od puke tehničke izvedbe – to je trud, osjećaj, koncept i ideja koja dolazi iz čovjekove mašte i iskustava”, zaključile su one, iskazivajući jasan stav o upotrebi vještačke inteligencije na račun umjetnosti.
OHOHO, tribina prve crnogorske mange, Foto: Instagram/ Ohohofestival
NEKI ZAPOČELI NAPLAĆIVANJE ZA IZRADU FOTOGRAFIJA U OVOM STILU
Na društvenoj mreži Instagram, bez obzira na to da li je to zaista istina, otvoren je nalog @ghibli.me.ba koji je trend iskoristio kao biznis ideju i šansu za zaradu.
Dakle, stranica je namijenjena izradi fotografija u animiranom stilu, po uzoru na novonastali trend.
U opisu ovog profila navedeno je da se zainteresovani obrate putem direktnih poruka, a napisali su i cijene za ,,svoje” usluge.
Bez obzira na istinitost i autentičnost, otvaranje profila govori mnogo o tome koliko je ovaj trend zaživio, a još više o tome do kojih granica su ljudi spremni da idu, kada uvide potencijal novih trendova.
ŠTA KAŽU STRUČNJACI: DA LI JE OPASNO SLATI LIČNE FOTOGRAFIJE CHATGPT-U?
Usred velike euforije i želje da isprobaju novi trend, dešava se da ljudi zaborave da misle o posljedicama.
Na društvenim mrežama, neki korisnici/e su se zapitali da li je opasno slati lične fotografije ChatGPT-u.
Indijski biznismen Vijay Patel je na mreži Iks upitao ,,Da li si napravio sliku Ghibli sa AI?”.
,,Čestitam, dao si svoje podatke o licu kompanijama sa vještačkom inteligencijom uz tvoju saglasnost!”, dodao je on.
Foto: Printscreen/ X/ Vijay Patel
Zbog sličnih sumnji korisnika/ca društvenih mreža, portal Standard se obratio stručnjacima.
SEO (Search Engine Optimization) ekspert i stručnjak za digitalni marketing iz Bileće, Nikola Salatić, u izjavi za Standard kazao je da lične podatke i osjetljive privatne informacije inače ne treba plasirati na internet, zbog, kako je naveo, sigurnosnih razloga.
Nikola Salatić, Foto: Privatna arhiva
Ipak, koliko sam ja upućen, ChatGPT ne čuva medije u svojoj bazi, osim u trenutku dok odgovara na zahtjev koji mu je upućen.
Kako je zaključio Salatić, ukoliko ne sadrže neke druge privatne podatke, nije opasno slati fotografije ChatGPT-u.
Preporučeno
Piše: Isidora Kovačević
Video