Video
Djeca koja provode previše vremena uz ekrane imaju veće šanse da razviju probleme emocionalne prirode, kao i problematično ponašanje, a to ih može navesti da još više urone u virtuelni svijet, pokazalo je istraživanje.
Roditelji i prosvjetni radnici već godinama izražavaju zabrinutost zbog uticaja ekrana na dobrobit djece, posebno kako pametni telefoni, tableti i gejmerske konzole sve više postaju dio svakodnevice, a roditeljima je sve teže da postave granice.
Sada novo istraživanje, koje je obuhvatilo gotovo 293.000 djece, pokušava da preciznije pokaže kako prekomjerno vrijeme ispred ekrana utiče na raspoloženje i ponašanje mališana – i šta roditelji mogu da učine kako bi prekinuli taj „začarani krug“ između ekrana i dječjeg zdravlja.
„Djeca sve više koriste ekrane – za zabavu, domaće zadatke, dopisivanje s prijateljima“, kaže za Euronews Majkl Noetel, jedan od autora studije i vanredni profesor na Univerzitetu Kvinslend u Australiji.
Istraživanje na djeci mlađoj od deset godina
Studija je objavljena u časopisu Psychological Bulletin i predstavlja metaanalizu 117 ranijih istraživanja, fokusiranih na djecu uzrasta do 10 godina.
Pratilo se korišćenje društvenih mreža, video igara, televizije i onlajn domaćih zadataka, a bilježile su se pojave poput agresivnosti, anksioznosti i niskog samopouzdanja.
Zaključeno je da djeca koja više koriste ekrane imaju veći rizik od problema u ponašanju – poput vikanja, udaranja, prkosa odraslima – ali i unutrašnjih teškoća, kao što su povlačenje iz društva, izbjegavanje konflikta ili tuga i beznađe.
Zanimljivo je da su upravo djeca koja su imala takve probleme češće posezala za ekranima – moguće kao vid mehanizma za suočavanje sa stresom.
Razlike između dječaka i djevojčica
Studija je pokazala i da su djevojčice sklonije razvoju emocionalnih i ponašajnih problema nakon povećanog korišćenja ekrana, dok su dječaci češće koristili ekrane da bi se nosili s već postojećim problemima.
Neke aktivnosti na internetu bile su štetnije od drugih. Na primjer, igranje video igara pokazalo je jaču povezanost s problemima u emocijama i ponašanju. Međutim, izloženost nasilnom sadržaju nije se pokazala kao dodatni faktor rizika.
Važno je napomenuti da studija ne tvrdi da vrijeme ispred ekrana direktno izaziva probleme, već da postoji povezanost između ta dva faktora.
„Ovo je najbliže što možemo da dođemo do uzročne veze, a da pritom ne isključimo ekrane hiljadama djece u kontrolisanom eksperimentu“, rekao je Noetel.
On, međutim, dodaje da se ne mogu u potpunosti isključiti ni drugi uticaji – poput stila roditeljstva – koji mogu oblikovati i navike u korišćenju ekrana i emocionalno stanje djeteta.
Potrebne su pametnije smjernice
„Ovi rezultati pokazuju koliko je važno da imamo promišljen i nijansiran pristup u upravljanju dječjim vremenom ispred ekrana“, rekla je glavna autorka studije Roberta Vaskonselos, predavačica na Univerzitetu Novi Južni Vels u Australiji.
Istraživači ističu da bi preporuke za korišćenje ekrana trebalo da se zasnivaju ne samo na vremenskom ograničenju, već i na kvalitetu sadržaja i prirodi onlajn interakcija među djecom.
Preporučeno
Takođe, dodaju da bi trebalo posebno upozoriti na rizične aktivnosti poput prekomjernog gejminga, koje mogu imati izraženiji negativan uticaj na razvoj djeteta.
