Video
Empatija je veoma važna vještina prilikom razvoja djeteta, stoga je potrebno raditi na njenom razvoju od samog početka. Neka djeca ranije počnu pokazivati određene karakteristike empatije, no to nije slučaj kod većine.
Ljudi uglavnom smatraju da je empatija nasljedna osobina, ali to nije slučaj. Psihološkinja Biljana Begović navodi da je za razvoj empatije kod djece najvažniji odgoj i vaspitanje kod roditelja, a potom i u drugim socijalnim grupama vrtiću i školi.
“Ono što smatram da dovodi do nedostatka empatije u sadašnjem društvu jeste velika upotreba mobilnih telefona i otuđivanje djece od socijalne interakcije od vršnjaka. Sve to što oni rade preko mobilnih telefona, podstiče razvoj agresije i nezainteresovanost za potrebe drugoga, vršnjaka, pa tako i kućnih ljubimaca i to se nažalost reflektuje na stvarni život i njihovo okruženje”, izjavila je za Klix.ba psihologškinja Begović.
Podučavanje emocija
Za početak je važno prepoznati emociju kod djeteta. Ukoliko i dijete poznaje neku emociju, lako će je prepoznati kod drugih. Zbog toga je važno kako se roditelji i okolina ponašaju pred djecom. U ovom slučaju je važno djetetu objasniti da su emocije prirodna pojava i usmjeriti ih da komuniciraju i dijele svoje emocije. Na taj način će se bolje nositi s vlastitim emocijama.
Djeca uvijek obraćaju pažnju na okolinu. Stoga je najbolji način da roditelji vlastitim primjerima i uzorom pokažu kako se treba nositi u određenim situacijama, pa čak i u konfliktnim situacijama.
Podučavanje saosjećanja
Ponekad nije dovoljno reći djetetu da se postavi u tuđu situaciju. Djetetu je potrebno da razumije situaciju u kojoj se neko nalazi da bi shvatilo o čemu je riječ. Najbolji način kako će dijete razumjeti situaciju jeste da svakodnevno uči o drugim kulturama, rasama ili djeci različitog ekonomskog statusa.
To potvrđuje i psihološkiinja Begović i navodi kako bi bilo poželjno kroz neke predmete u formalnom obrazovanju uvoditi razvijanje empatije i drugih socijalnih vještina. Ipak, najvećim razlogom nedostatka empatije, navodi roditelje.
Preporučeno
“Roditelji vode brz život, ne razgovaraju dovoljno s djecom i previše su okrenuti tom virtuelnom svijetu. Sve je to jedan lanac, koji podstiče tu vrstu agresije kod djece odnosno nasilja prema vršnjacima. Naravno, koliko je važna porodica, tako i svaka socijalna grupa u kojoj dijete boravi nakon porodice, mora da radi na razvoju empatije kod djece, jer kod nedostatka empatije kod djece ne možemo očekivati da će je imati kao odrasli”, zaključila je Begović.
