Video
Pomjeranje kazaljki na satu trebalo je odavno da postane stvar prošlosti. U martu 2019. godine većina u Evropskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomjeranja sata nakon što je 84 procenata učesnika ankete izrazilo podršku toj ideji. Ali, u anketi je učestvovalo samo 4,6 miliona ljudi, što je otprilike 1% evropske populacije, od kojih su dvije trećine bili Njemci.
Sljedeći korak trebalo je da bude da svaka članica EU odluči hoće li da zadrži ljetnje računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona širom Evrope, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona.
Promjena na ljetnje računanje vremena trebala je posljednji put da bude primjenjena u martu 2021, ali se pitanje od tada nije ponovo razmatralo u Briselu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.
Preporučeno
Srednjoevropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva. Uvođenje ljetnjeg računanja vremena podrazumijeva da tokom ljeta ustajemo sat vremena ranije. Ovaj sistem je na snazi od 6. aprila 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorišćavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.
