Video
Cirkadijalni ritmovi imaju dubok uticaj na mnoge aspekte našeg zdravlja, od sna do metabolizma. Dijeta koju uspostavljamo u djetinjstvu i adolescenciji može postaviti temelj za cjelokupno zdravlje, ali debljanje i gojaznost se obično pripisuju samo lošoj ishrani i nedostatku vježbanja, ne uzimajući u obzir uticaj cirkadijalnih ritmova.
Novo istraživanje pokazuje da je vrijeme kada jedemo jednako značajno kao i ono što jedemo. Istraživači počinju shvatati kako naš vlastiti biološki sat kontroliše glad i sitost.
Tim istraživača sa Warren Alpert Medical School i Mass General Brighama krenuo je da istražuje zamršen odnos između cirkadijalnih ritmova, metabolizma i ukupnog zdravlja. Stručnjaci su se fokusirali na adolescente, grupu koja je posebno podložna razvoju dugoročnih zdravstvenih problema na osnovu njihovog ponašanja u ishrani.
Istraživači su otkrili korelaciju između potrošnje kalorija kod adolescenata sa prekomjernom težinom ili gojaznošću i vremena njihovog obroka. Otkrili su da su mladi s višim indeksom tjelesne mase imali tendenciju da konzumiraju veći dio svog dnevnog kalorijskog unosa kasnije tokom dana u poređenju sa svojim vršnjacima sa zdravijom težinom.
Vodeći istraživač Mary Carskadon, profesorica psihijatrije i ljudskog ponašanja u Warren Alpert, podijelila je svoja zapažanja.
Naš cirkadijalni sistem je u suštini mreža bezbrojnih “satova” prisutnih u skoro svakom dijelu našeg tijela. Ovi satovi nam pomažu da se prilagodimo promjenjivim zahtjevima tokom dana i noći. Međutim, ovaj sistem varira od osobe do osobe zbog više faktora, uključujući genetiku, ponašanje i uticaje okoline.
Jedinstvenost ove studije, prema autoru Davidu Barkeru, leži u preciznom mjerenju unosa hrane i kontroli uticaja okoline i ponašanja.
Studija je provedena u kontrolisanom okruženju, u odsustvu bilo kakvih spoljašnjih vremenskih znakova, kako bi se osiguralo da rezultati odražavaju samo cirkadijalne uticaje na ponašanje u ishrani.
U istraživanju je učestvovala grupa od 51 volontera, starosti od 12 do 18 godina. Podijeljeni su u tri grupe na osnovu indeksa tjelesne mase. Eksperiment je osmišljen kako bi se održao 28-satni ciklus spavanja i buđenja, nešto duži od uobičajenog 24-satnog dana.
Tinejdžeri su živjeli u istom prostoru 11 dana i 10 noći, pod pažljivo upravljanim svjetlosnim postavkama. Imajući šest mogućnosti da jedu u određeno vrijeme, mogli su slobodno da konzumiraju onoliko koliko su željeli.
Istraživači su pažljivo pratili unos hrane i broj kalorija. Zanimljivo je da su rezultati pokazali da su oni u grupama sa prekomjernom težinom ili gojaznošću jeli više svojih dnevnih kalorija u popodnevnim i ranim večernjim satima, u poređenju sa učesnicima u grupi zdrave težine.
Ovo ukazuje na to da naš unutrašnji biološki sat uveliko utiče na naše obrasce ishrane i da vrijeme kada jedemo može uticati na našu sklonost debljanju.
Uvidi poput ovih mogli bi biti nevjerovatno korisni u osmišljavanju strategija upravljanja težinom za adolescente.
Preporučeno
Na primjer, na uticaj cirkadijalnog ritma može se uticati isključivanjem svjetla kasno u toku dana i pojačavanjem jakog svjetla ujutro, posebno tokom vježbanja. To bi moglo pomoći da se stvore zdrave navike.
