Demencija može da bude uzrokovana raznim bolestima ili povredama, a mentalno oštećenje može da varira od blagog do ozbiljnog. Neke vrste demencije su progresivne što znači da se vremenom pogoršavaju, a druge mogu da leijče ili čak da budu reverzibilne, navodi Healthline, a prenosiSensa.hr.

Ključni faktori rizika

Da bismo bolje razumjeli demenciju, važno je da znamo da postoje različite vrste, a svaka ima svoje specifične karakteristike i uzroke. Najčešći oblike demencije je Alchajmerova bolestkoju karakteriše gubitak pamćenja, sposobnosti donošenja odluka i orijentacije u prostoru. Vaskularna demencija je uzrokovana oštećenjem krvnih sudova u mozgu, a često nastupa nakon moždanog udara. Osim njih, česti su oblici i demencija sa Levijevim tijelima i frontotemporalna demencija.

Uzroci demencije mogu da budu različiti, pa tako variraju od genetike do određenih rizičnih faktora, a ovo su najčešći ključni faktori rizika:

Genetika: Porodična istorija demencije može da poveća rizik od razvoja bolesti.

Starost: izik od demencije raste sa godinama, posebno nakon 65. godine života.

Porodična istorija: Osobe čiji su članovi porodice imali demenciju mogu da budu skloniji razvoju ovog stanja.

Kardiovaskularni problemi: Stanja poput visokog krvnog pritiska,dijabetesai povišenog holesterola mogu da povećaju rizik od demencije.

Znakovi i simptomi demencije

Demencija ima mnogo uzroka, a generalno nastaje zbog degeneracije neurona (moždanih ćelija) ili poremećaja u drugim tjelesnim sistemima koji utiču na funkcionisanje neurona. U svojim ranim fazama demencija može da uzrokuje simptome kao što su:

Ne podnošenje promjena: Osoba može da ima poteškoća u prihvatanju promjena u rasporedu ili okruženju.

Suptilne promjene u kratkoročnom pamćenju: Osoba može da se sjeća događaja iz prošlosti kao da su se dogodili juče, dok ne može da se sjeti nedavnih događaja, poput onoga što je ručala.

Ne korišćenje pravih riječi: Prisjećanje i korišćenje pravih riječi ili asocijacija može da bude otežano.

Ponavljanje: Osoba može da postavlja isto pitanje, obavlja isti zadatak ili priča istu priču više puta.

Zbunjenost u orijentaciji: Poznata mjesta mogu da se čine stranim, a osoba može da imati poteškoća sa pronalaženjem puta i ruta koje su prethodno bile poznate.

Promjene u raspoloženju: Depresija, frustracija i ljutnja nisu neuobičajeni kod osoba sa demencijom.

Gubitak interesa: Apatija može da se pojavi, uključujući gubitak interesa za hobijei li aktivnosti u kojima su nekoda uživali.

Poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka: Osoba u ranoj fazi demencije može da ima problema sa prisećanjem da obavlja zadatke koje je radila mnogo godina.

Kako se oduprijeti pojavi demencije?

Pridržavanje određenih navika može da doprinese zdravijem načinu života i potencijalno da smanji rizik od razvoja demencije. Naravno, i genetski faktori igraju ulogu, ali zdrav način života može značajno da utče na dugoročno kognitivno zdravlje.

1. Mentalna stimulacija

Redovno učestvovanje u aktivnostima koje podstiču mentalnu aktivnost može da pomogne u održavanju kognitivne funkcije. Ovo uključuje rješavanje ukrštenica, čitanje, učenje novih vještina ili jezika, te učestvovanje u društvenim aktivnostima koje stimulišu mozak.

2. Fizička aktivnost

Redovna fizička aktivnost, poput hodanja, trčanja, biciklizma ili plivanja, može da poboljša cirkulaciju krvi i zdravlje srca, što je povezano sa smanjenim rizikom od demencije. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedeljno.

3. Zdrava ishrana

Uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, žitaricama od celog zrna, zdravim mastima (poput onih iz maslinovog ulja i orašastih plodova), ali i ribom može da poboljša cjelokupno zdravlje mozga. Mediteranska dijeta, koja je bogata ovim namirnicama, često se povezuje sa manjim rizikom od demencije.

4. Društvena povezanost

Održavanje aktivnih društvenih kontakata i učestvovanje u društvenim aktivnostima može da pomogne u očuvanju mentalne oštrine i smanji osjećaj usamljenosti, što je važno za kognitivno zdravlje.

5. Kontrola hroničnih bolesti

Upravljanje i kontrolisanje hroničnih stanja poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa i kolesterola može pomoći u smanjenju rizika od demencije. Redovni pregledi i pridržavanje medicinskih savjeta za upravljanje ovim stanjima su ključni.